U Hrvatskoj je čak 60 posto radnih mjesta izloženo visokom riziku od automatizacije i kompjutorizacije, stoji u nedavnom Izvještaju Svjetske banke o razvoju.
To ukratko znači da bi otprilike 700.000 hrvatskih radnika moglo ostati bez trenutačnog posla, piše Jutarnji list.
Hrvatska bi ova upozorenja morala ozbiljno shvatiti jer ovako negativna predviđanja o stanju na tržištu rada mogu predstavljati alarm i za potencijalne strane investitore.
Neka od najugroženijih zanimanja zbog automatizacije nedavno su predstavljena i na svjetskom ekonomskom forumu u Davosu, a slične popise daje i Sveučilište u Oxfordu, kao i brojna svjetska istraživanja. S druge strane, nude se i neki od “poslova budućnosti”, koji će biti sve traženiji.
Zanimanja koja su pod rizikom od nestanka su brojna. Knjižničari, računovođe, vozači, tvornički radnici, radnici u ugostiteljstvu, financijski savjetnici, liječnici, dijagnostičari, farmaceuti, osobni asistenti za starije i osobe s invaliditetom, prevoditelji, pravnici, radnici za strojevima, radnici u prijevozu tereta, urari, telefonski prodajni predstavnici, trgovci, agenti za osiguranje, krojači…
Ipak, postoje i poslovi za kojima će vladati velika potražnja i u budućnosti. To su programeri, stručnjaci za strojno učenje, inženjeri samovozećih automobila, genetski inženjeri, podatkovni znanstvenici…
