Teška pitanja s napretkom biotehnologije: Kako bioetika gleda na kloniranje majmuna

Kineski znanstvenici objavili su kako su po prvi put u povijesti, nakon 300 pokušaja, uspjeli klonirati majmune. Dva genetski potpuno jednaka makaki majmuna stvorena su u laboratoriju prije osam tjedana istom tehnikom kakvom je svojedobno klonirana i ovca Dolly.

Marko Kos, docent s Katedre za etiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu, za Studio 4 HRT-a kazao je kako ovo međutim nije prvi put da je kloniran majmun. Navodi kako je u listopadu 1999. godine također kloniran rezus makaki.

Odgovarajući na pitanje kako bioetika gleda na kloniranje majmuna, Kos kaže kako se uvijek postavlja pitanje prelaska na ljude. “Opetovani pokus kloniranja majmunčića dao nam je do znanja da smo spremni prijeći na ljude. Više nije pitanje što će biti ako kloniramo čovjeka, nego što će biti kada kloniramo čovjeka”, kaže on.

Napominje kako u ovom trenutku već postoji kloniranje embrija, samo što oni još nisu zasađeni u maternice, što je zasad zabranjeno. Što će biti ako dođe do kloniranja ljudi? “Ja se nadam da još neko vrijeme nećemo morati odgovarati na tako kompleksna pitanja”, kaže Kos pa podsjeća da je od 1992. godine Svjetska zdravstvena organizacija zabranila bilo kakvo kloniranje, odnosno stavljanje u maternicu oplođenih embrija.

Kos kaže kako postoje različiti scenariji kada je riječ o kloniranju ljudi. “Neki spadaju u tzv. distopijske, neki misle da će se prilagoditi društvu i funkcionirati unutar društva. Problem klonova i njihovog statusa – to još nemamo regulirano”, kazao je.

Govoreći o tome koliko kloniranje može biti opasno za samo čovječanstvo, Kos kaže kako je najgori scenarij da se razvije neka bolest kojoj nećemo moći doskočiti: “Ljude brinu te spontane moguće mutacije, kao i bolesti. Dobar primjer je ovca Dolly, koja je 1996. godine u prvih šest mjeseci života već razvila artritis i u konačnici umrla u 6. godini od plućnih bolesti. Prosječna životna dob ovce je 12 godina, maksimalna 20, ona je jedva došla do pola”.

Znanstvenici s Instituta za neuroznanost Kineske akademije znanosti u Šangaju izjavili su da bi njihov rad trebao biti koristan za medicinsko istraživanje jer će omogućiti proučavanje bolesti kod genetski identičnih majmuna. Time se, kaže Kos, može manipulirati. “Ne smijemo zaboraviti utjecaj ekonomskog faktora i da će vjerojatno kloniranje kao proces biti prvo dostupan onim najbogatijima. U tom vidu često se javljaju i neke, nazovimo ih teorijama zavjere, da će ljudi koji su dovoljno imućni moći koristiti klonove za transplantacije, znači produžiti si život u nedogled i slično”, objašnjava.

Reakcija na kloniranje majmuna stigla je i iz Vatikana. “Nije dobro sve što je moguće”, rekao je predsjednik Papinske akademije za život Vincenzo Paglia, a predsjednik talijanske Biskupske konferencije (CEI) Angelo Bagnasco rekao je da taj slučaj kloniranja “još jednom potvrđuje volju za posjedovanje moći ili maniju svemoći koja raste”.

Kos na to kaže kako vjernici predstavljaju veći dio javnosti, i oni će u jednom trenutku možda također biti korisnici kloniranja. “Kloniranje se prvenstveno smatra procesom koji će potpomognuti oplodnju, znači ljudi koji su neplodni će moći pomoću klonova imati djecu. Ja razumijem da Vatikan ima s tim problema, ali ne bih ulazio u tzv. biblijsku antropologiju”, poručuje.

Facebook Komentari