Hrvatska u četvrtak neće biti u sudnici Stalnog arbitražnog suda u Den Haagu na čitanju odluke o teritorijalnom sporu sa Slovenijom vezano uz morsku granicu jer se povukla iz arbitražnog postupka koji je Slovenija nepovratno kompromitiralo te Hrvatska toj odluci neće pridavati nikakvu važnost, doznaje se iz izvora bliskih ministarstvu vanjskih i europskih poslova (MVEP).
Hrvatski sabor je krajem srpnja 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora.
Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran nakon što je otkriveno da su se slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.
Hrvatska se neće odazvati pozivu na čitanje odluke arbitražnog suda. Neće tamo sjediti, neće biti prisutna. To će za nas biti dan kao i svaki drugi i nemamo namjeru toj odluci pridavati veliku pažnju, rekao je izvor upućen u cijeli slučaj. Ta odluka, dodaje isti izvor, neće imati nikakav učinak prema nama i Hrvatska neće prema njoj postupiti.
Pokušaj rješavanja tog otvorenog pitanja putem arbitraže je propao zbog neprihvatljivog slovenskog djelovanja te je jedino što je tada Zagrebu bilo preostalo je da taj postupak okonča.
Hrvatska je izašla iz arbitraže pozivajući se na članak 60. Bečke konvencije koji dopušta razvrgnuće sporazuma u slučaju njegove teške povrede, te je izrazila razočaranje kada je sud ocijenio da takve povrede nije bilo i zatim u novom sastavu nastavio s radom.
Hrvatska strana je također sa žaljenjem ustvrdila da je arbitražni sud propustio priliku sam sebe raspustiti i okončati rad nakon što je cijeli postupak izgubio svaki legitimitet.
Hrvatska strana je i prije izlaska iz arbitraže u više navrata upozoravala sud na neprimjerene izjave slovenskog ministra vanjskih poslova Karla Erjavca koji je istupao u medijima i tvrdio da će odluka biti u korist Slovenije i pritom se pozivao na slovenske odvjetnike, a na upit Zagreba u svibnju 2015. da li Slovenija ima otvorenu liniju komunikacije negativno je odgovorio, da bi naposljetku izašlo na vidjelo da je ne samo izravno komunicirao sa slovenskim arbitrom već i da je Slovenija imala pristup tajniku arbitraže Dirku Pulkowskom.
Iako je Hrvatska, podsjeća izvor, u arbitražni proces ušla pod pritiskom slovenske blokade, na kraju je bila zadovoljna jer je u dokumentu stajao članak koji je govorio da će se sud rukovoditi međunarodnim pravom, a ne izričito načelom pravičnosti, na čemu je ustrajala Slovenija.
Odluku arbitražnog suda će u četvrtak između 14 i 16 sati pročitati sudac Gilbert Guillame. Arbitraža je za Hrvatsku mrtvo slovo na papiru i vrijeme je da dvije zemlje počnu surađivati na ostvarenju svojih legitimnih interesa. Slovenija se mora prestati baviti mitovima, kazao je izvor.
Što se tiče mogućih incidenata sa slovenske strane zbog stava Hrvatske o nepriznavanju odluke arbitražnog suda, izvor smatra da ako postoji volja država i vlada, incidenata biti neće”.
Također ističe da se tom odlukom ništa neće promijeniti te da Hrvatska s njom u svezi neće poduzimati jednostrane poteze. Isto očekujemo i od Slovenije, kazao je izvor.
Novoimenovana ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić također smatra da odluka arbitražnog suda u Den Haagu 29. lipnja neće donijeti ništa dramatično jer je hrvatska pozicija jasna, naglašavajući kako vjeruje da Slovenija zbog toga neće pokušati blokirati hrvatski ulazak u Schengen.
Hrvatska i Slovenija su dvije susjedne zemlje, odgovorne članice EU-a i NATO-a i u tom kontekstu imamo puno više interesa i tema koje nas spajaju. To nas obvezuje da radimo i tražimo sporazume u bilateralnom dijalogu i da tamo gdje se ne možemo usuglasiti, to stavimo u kontekst u kojem ga možemo rješavati, rekla je Pejčinović Burić.
Za arbitražne odluke nema mehanizma prisile, a čak i prijetnja silom, a kamoli upotreba sile, bila bi neprihvatljiva i predstavljala bi najtežu povredu međunarodnog prava (…). Stranama u postupku se prepušta dobrovoljna provedba odluke suda, tvrde pravni stručnjaci i podsjećaju da je arbitražni sud niže gradacije od međunarodnog suda. U međunarodnom pravu, dodaju stručnjaci, nema elementa sile i državi se ne može oduzeti teritorij ako ona na to ne pristane.
Po njima, objavom odluke ništa se neće dogoditi – niti će Slovenija išta dobiti, niti Hrvatska izgubiti, i obrnuto.
