Prvi put od pobjede na izborima, Andrej Plenković sastao se s predsjednikom Europske komisije u Bruxellesu. Bio je to i, uvjetno rečeno, stranački sastanak jer je Juncker najistaknutija osobnost europskih pučana kojima pripada i HDZ, javlja HRT.
Vlada je jučer poslala pismo Europskoj komisiji na temu konverzije kredita iz švicarskih franaka u eure. Kako će Plenković taj problem preuzeti kao jedno od vrućih pitanja na početku mandata, naravno ako sastavi vladu, o tome je razgovarao i s Junckerom.
Pitanje je otvoreno, ne u svim detaljima, te, kako je rekao, kompleksne i pravne i tehničke teme. Podsjetio je Junckera koliko je ta tema važna za buduću Vladu. Rekao je da od Komisije očekuje da vrlo pažljivo i detaljno razmotri hrvatske argumente, javila je dopisnica HRT-a iz Bruxellesa Jasna Paro.
Dodao je i da će se, ako postane član Vlade, prema tom problemu odrediti na način da zaštiti hrvatske nacionalne interese i porezne obveznike.
Bez obzira na njihovu političku bliskost, Plenkovića, postane li premijer, očekuje mnogo konkretnih problema koji su povezani s Europskom komisijom. Hrvatska se, osim što joj prijeti pokretanje postupka zbog konverzije kredita u švicarskim francima, nalazi u postupku prekomjernog deficita, a tu je i opomena Komisije zbog neusklađenosti gospodarenja otpadom.
Uoči sastanka s Junckerom, Plenković se susreo i s predsjednikom Europske pučke stranke (EPP), koji su mu bili potpora za čelno mjesto u HDZ-u, a poslije i na parlamentarnim izborima. Štoviše, Joseph Daul izravno je sudjelovao u njegovoj kampanji.
U Komisijinoj najavi Plenković je najavljen kao član Europskog parlamenta i predsjednik HDZ-a.
Teme sastanka nisu poznate, ali iz Komisije doznajemo da se Juncker želi informirati o stanju u zemlji. A za europske pučane kriza i pad HDZ-ove vlade koju su sami izazvali – bio je važan događaj, jer je u interesu pučana da imaju što više demokršćanski vlada u Europi. Nije tajna ni da su europski pučani bili kritični prema nekim potezima bivše HDZ-ove vlade.
Juncker kao i ostali europski pučani percipiraju Plenkovića ne samo kao modernog proeuropskog političara čiji rad poznaju iz Europskog parlamenta, već i kao političara koji je stranku iz gubitničke pozicije sa samo 20% potpore doveo do relativne pobjede na izborima.
Za Junckera, političara snažnih paneuropskih demokršćanskih ambicija, to je dovoljno da ga se pozove na razgovor. Ako se tomu dodaju previranja u BiH koje je izazvao nedavni referendum u uloga koju u regiji zapadnog Balkana može imati Hrvatska kao članica Europske unije, bilo da je riječ o proširenju ili izbjegličkoj krizi – tema za razgovor neće nedostajati.
