Otkriće korisnih posve novih stvari i pojava je uvijek uzbudljivo, no jednako tako je uzbudljivo i kad se otkrije nova namjena već postojećih stvari. CT je dobar primjer toga. S kompjutoriziranom tomografijom kao vrijednom radiološkom metodom smo upoznati još od sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a sada dolazimo do toga da namjena tog stroja i njegovih snimaka može biti i nešto sasvim novo.
Naime, znanstvenici s oxfordskog sveučilišta su novopronađenom metodom analize snimaka učinjenih CT-om saznali da se snimkama može predvidjeti kojim pacijentima prijeti srčani udar. I to godinama prije nego se to dogodi.
Ne samo da će se predvidjeti udar, nego i točna arterija kojoj prijeti suženje
Spomenutu tehnologiju su oxfordski znanstvenici razvili u suradnji s ustanovama iz Njemačke i Sjedinjenih Država koristeći se algoritmima da prouče masnoće koronarnih arterija, što je prikazano na snimkama srca.
Masnoće se mijenjaju kad se arterija upali i to može biti sustav ranog upozorenja u 30% slučajeva srčanih udara.
“Ako uspijete identificirati upalu arterija srca onda možete reći točno koja arterija će izazvati srčani napad”, objašnjava oxfordski profesor Charalambos Antoniades. S novom tehnologijom to je itekako moguće analizirajući CT snimke.
Većinu srčanih udara uzrokuje nakupljanje masnoća na unutrašnjoj stijenki arterije što dovodi do suženja žile, smanjuje njezinu prohodnost i smanjuje sam dotok krvi u srce.
Zasad CT snimke pokazuju liječnicima mjesto na kojem je neka arterija već sužena zbog nakupljanja masnoća, no s ovom novom tehnologijom liječnici će moći točno predvidjeti kojim arterijama prijeti suženje.
“Možemo reći da su nečije arterije upaljene i da će se suženje dogoditi u roku od 5 godina. Stoga će se onda moći unaprijed poduzimati preventivne mjere za sprječavanje formiranja masnih naslaga”, zaključuje Antoniades.
Znanstvenici se nadaju kako će metodu odobriti nadležne vlasti s obje strane Atlantika u roku od jedne godine.
Srčani i moždani udari su dva najveća uzročnika smrti u svijetu i zato je ova vijest iznimno bitna, piše Znanost.hr.
