Biste li vjerovali da gotovo 50 posto automobila koji se prekogranično prodaju imaju lažirane kilometre na brojčanicima? Na što obratiti pozornost kada kupujete polovni automobil u Europskoj uniji, govorilo se danas u rubrici “Imam problem” emisije “Dobro jutro, Hrvatska”.
Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu, kaže kako je lažiranje kilometraže u automobilima veliki problem u EU. Upravo zato je u svibnju ove godine u Europskom parlamentu izglasano izvješće koje traži od Europske komisije zakonodavni okvir kako bi se spriječilo varanje. U izvješću se govori kako su pogođene zemlje unutar EU, ali i treće zemlje, ponajprije zapadnog Balkana. Zbog svega toga šteta se broji u milijardama eura. No, ipak je najvažnija sigurnost na cestama, a time i ljudski životi.
Željko Šarić s Fakulteta prometnih znanosti napominje da cijena vozilu sa smanjenim brojem kilometara raste i upravo je to razlog lažiranju.
Postoje proizvođači koji imaju veći stupanj zaštite od manipulacije brojem kilometara i taj se podatak skriva na nekoliko lokacija u samom vozilu. Ako se pokuša manipulirati, a ne uspije se na svim zaštitnim lokacijama u automobilu, moguće je ući u trag lažiranim podacima.
U Hrvatskoj postoji baza podataka u kojoj su pohranjene sve kilometraže koje se zapisuju kod tehničkog pregleda i na temelju tih podataka moguće je u stanici za tehnički pregled vozila zatražiti potvrdu o prijeđenim kilometrima. Uvjet za izdavanje potvrde je predočenje originalne prometne dozvole i uplata od 25 kuna, kaže Tomislav Škreblin, rukovoditelj Tehničkog odjela u Centru za vozila Hrvatske.
U Belgiji su smanjili ovaj problem za 97 posto. Na svakom – i najmanjem servisu vozila, u sustav se unosi broj prijeđenih kilometara. Centralni sustav bilježi svaku promjenu, tako da su podaci o svakom vozilu relevantni.
Problem EU je da se ne razmjenjuju primjeri dobre prakse unutar Unije, napominje Borzan.
Već dugi niz godina starost automobila u Hrvatskoj raste, tako da smo danas skoro došli do starosti od 14 godina i, kako stvari stoje, s obzirom na to da se velik dio rabljenih vozila uvozi iz EU, ta će starost nastaviti rasti, upozorio je dr. Šarić.
Borzan je istaknula i da je u svega šest članica EU ovaj problem označen kao kazneno djelo, a u dvije članice uopće nije definiran, zapravo, kao da ne postoji. U svim ostalim državama članicama taj se problem definira kao prekršaj.
Možemo spomenuti još neke od mogućih zaštita: Kriptografska zaštita brojača koja podrazumijeva unaprijeđene sustave i IT rješenja kojima se zaštićuje mogućnost mijenjanja stanja putomjera te Blockchain tehnologija koja bi mogla poslužiti za prikupljanje svih podataka o stanju putomjera na razini različitih država članica Europske unije, objasnio je dr. Šarić.
Sankcije za lažiranje kilometara u cijeloj su Europskoj uniji takve da se varalici isplati varati. U izvješću koje smo izglasovali u svibnju tražili smo da se u zakon unese to da kazne budu definirane u odvraćajućim iznosima tako da varalici to bude zadnji put u životu i da ostalim potencijalnim prekršiteljima bude primjer, naglasila je Borzan.
