Gotovo 50 posto automobila koji se prekogranično prodaju imaju lažirane kilometre na brojčanicima, evo na što obratiti pozornost

Biste li vjerovali da gotovo 50 posto automobila koji se prekogranično prodaju imaju lažirane kilometre na brojčanicima? Na što obratiti pozornost kada kupujete polovni automobil u Europskoj uniji, govorilo se danas u rubrici “Imam problem” emisije “Dobro jutro, Hrvatska”.

Biljana Borzan, zastupnica u Europskom parlamentu, kaže kako je lažiranje kilometraže u automobilima veliki problem u EU. Upravo zato je u svibnju ove godine u Europskom parlamentu izglasano izvješće koje traži od Europske komisije zakonodavni okvir kako bi se spriječilo varanje. U izvješću se govori kako su pogođene zemlje unutar EU, ali i treće zemlje, ponajprije zapadnog Balkana. Zbog svega toga šteta se broji u milijardama eura. No, ipak je najvažnija sigurnost na cestama, a time i ljudski životi.

Željko Šarić s Fakulteta prometnih znanosti napominje da cijena vozilu sa smanjenim brojem kilometara raste i upravo je to razlog lažiranju.

Postoje proizvođači koji imaju veći stupanj zaštite od manipulacije brojem kilometara i taj se podatak skriva na nekoliko lokacija u samom vozilu. Ako se pokuša manipulirati, a ne uspije se na svim zaštitnim lokacijama u automobilu, moguće je ući u trag lažiranim podacima.

U Hrvatskoj postoji baza podataka u kojoj su pohranjene sve kilometraže koje se zapisuju kod tehničkog pregleda i na temelju tih podataka moguće je u stanici za tehnički pregled vozila zatražiti potvrdu o prijeđenim kilometrima. Uvjet za izdavanje potvrde je predočenje originalne prometne dozvole i uplata od 25 kuna, kaže Tomislav Škreblin, rukovoditelj Tehničkog odjela u Centru za vozila Hrvatske.

U Belgiji su smanjili ovaj problem za 97 posto. Na svakom – i najmanjem servisu vozila, u sustav se unosi broj prijeđenih kilometara. Centralni sustav bilježi svaku promjenu, tako da su podaci o svakom vozilu relevantni.

Problem EU je da se ne razmjenjuju primjeri dobre prakse unutar Unije, napominje Borzan.

Već dugi niz godina starost automobila u Hrvatskoj raste, tako da smo danas skoro došli do starosti od 14 godina i, kako stvari stoje, s obzirom na to da se velik dio rabljenih vozila uvozi iz EU, ta će starost nastaviti rasti, upozorio je dr. Šarić.

Borzan je istaknula i da je u svega šest članica EU ovaj problem označen kao kazneno djelo, a u dvije članice uopće nije definiran, zapravo, kao da ne postoji. U svim ostalim državama članicama taj se problem definira kao prekršaj.

Možemo spomenuti još neke od mogućih zaštita: Kriptografska zaštita brojača koja podrazumijeva unaprijeđene sustave i IT rješenja kojima se zaštićuje mogućnost mijenjanja stanja putomjera te Blockchain tehnologija koja bi mogla poslužiti za prikupljanje svih podataka o stanju putomjera na razini različitih država članica Europske unije, objasnio je dr. Šarić.

Sankcije za lažiranje kilometara u cijeloj su Europskoj uniji takve da se varalici isplati varati. U izvješću koje smo izglasovali u svibnju tražili smo da se u zakon unese to da kazne budu definirane u odvraćajućim iznosima tako da varalici to bude zadnji put u životu i da ostalim potencijalnim prekršiteljima bude primjer, naglasila je Borzan.

Facebook Komentari