U prvih sedam mjeseci brža dinamika rasta industrijske proizvodnje, a u ovogodišnjem srpnju najbrža dinamika rasta maloprodajnog prometa još od srpnja prošle godine.
Industrijska proizvodnja
U srpnju ove godine industrijska je proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, veća za 1,2% (najsporija ovogodišnja dinamika rasta) u odnosu na srpanj 2015. godine, čime je nastavljen sada već sedamnaesti uzastopni mjesec godišnjeg rasta. Na takav uzlazni trend utjecaj imaju povoljnija kretanja (zaključno sa lipnjem ove godine), inozemna potražnja za tim proizvodima (robni izvoz) i domaća potražnja (osobna i državna potrošnja te investicije).
S druge strane, prema izvornim podacima, u srpnju je zabilježen godišnji pad industrijske proizvodnje od 2,5% (prvi nakon siječnja 2015. godine), na što je djelomično negativno utjecao broj radnih dana, tj. u ovogodišnjem srpnju bila su dva radna dana manje nego u srpnju prošle godine.
Godišnji rast industrijske proizvodnje u srpnju (prema kalendarski prilagođenim podacima) strukturno je rezultat povećanja proizvodnje u sve tri industrijske djelatnosti tj. u rudarstvu i vađenju (0,6%, četiri mjeseca rast), prerađivačkoj industriji (1,5%, kontinuirani godišnji rast od veljače 2015. godine) te opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (6,9%, tri mjeseca rast).
Promatrano prema GIG-u, godišnje povećanje ukupne industrijske proizvodnje u srpnju zabilježeno je u trima grupacijama: intermedijarni proizvodi (1,1%, od početka godine rast), netrajni proizvodi za široku potrošnju (3,2%, od svibnja 2015. godine samo jedan pad) i energija (7,3%, u ovoj godini uglavnom oscilatorna kretanja). Pad proizvodnje zabilježen je kod kapitalnih proizvoda (-2,8%, prvi pad nakon travnja prošle godine) i trajnih proizvoda za široku potrošnju (-9,5%, treći pad u ovoj godini).
U prvih sedam mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, veća za 4,6% u odnosu na isto razdoblje 2015. godine (kada je rast iznosio 1,8%), ali i oko 12,7% manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Pod pretpostavkom nastavka povoljnijeg trenda domaće i inozemne potražnje, može se očekivati da će ove godine biti ostvaren rast industrijske proizvodnje, i to treću uzastopnu godinu.
Na razini EU bilježi se pozitivan trend industrijske proizvodnje koji kontinuirano traje od prosinca 2014. godine, a na takva kretanja (zaključno s prvim kvartalom ove godine) djelomično je utjecala povoljnija domaća (potrošnja kućanstva, države i investicije) i inozemna potražnja (izvoz roba). U prvih šest mjeseci ove godine industrijska je proizvodnja EU bila, prema kalendarski prilagođenim podacima, u prosjeku veća za 1,3% (u Hrvatskoj 5,3% veća) u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, ali i 6,2% manja (u Hrvatskoj 12,6% manja) u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Uz pretpostavku nastavka povoljnijih kretanja domaće i inozemne potražnje, na razini cijele ove godine očekujemo rast industrijske proizvodnje od najmanje 4%. Ukoliko se i u idućim godinama nastavi takva dinamika rasta, razina industrijske proizvodnje bi 2019. godine dostigla onu iz pretkrizne 2008. godine.“
U ovogodišnjem srpnju najbrža dinamika rasta maloprodajnog prometa još od srpnja prošle godine
Prvi rezultati Državnog zavoda za statistiku pokazuju da je realan promet u trgovini na malo u srpnju ove godine bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, veći za 4,5% u odnosu na srpanj 2015., što je najbrža dinamika rasta još od toga mjeseca prošle godine (4,6%). Srpanjski rast predstavlja nastavak uzlaznoga trenda koji traje od rujna 2014. godine.
Uzlazni godišnji trend maloprodajnog prometa koji traje već gotovo dvije godine, djelomično je rezultat poboljšanja pouzdanja potrošača koje se bilježi od listopada 2014. do lipnja ove godine, kada se počinje bilježiti blago pogoršanje tog pokazatelja. Također, na uzlazni trend prometa u trgovini na malo pozitivno utječe i realno povećanje neto plaća.
Slijedom spomenutoga trenda, rast prometa bilježi se i na kumulativnoj razini, odnosno u prvih sedam mjeseci ove godine realan je promet u trgovini na malo u prosjeku bio, prema kalendarski prilagođenim podacima, 3,4% veći u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, ali i 13,8% manji u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.
Prema podacima statističkog ureda Eurostat, realan maloprodajni promet (odjeljak G47) na razini EU u prvih šest mjeseci bio je, u prosjeku, 2,7% (u Hrvatskoj 1,8%) veći u odnosu na isto razdoblje 2015. godine, odnosno 3,8% veći (u Hrvatskoj 9,8% manji) u odnosu na isto razdoblje 2008. godine.
Podaci na razini EU za sedam mjeseci još nisu dostupni, ali promatrano prema dostupnim podacima po zemljama, vidljivo je da je u srpnju zabilježen godišnji rast u 16 zemalja (od ukupno 19 dostupnih), što znači da će najvjerojatnije i na razini EU biti ostvaren rast.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića: „Očekujemo da će u sljedećim mjesecima na poslovanje poduzetnika u trgovini na malo pozitivno utjecati osjetno povećanje turističke aktivnosti, što bi se trebalo odraziti i na kretanja u prometu u trgovini na malo. Stoga očekujemo da bi u ovoj godini realan rast maloprodajnoga prometa trebao biti dinamičniji nego prošle godine kada je zabilježen porast od 2,4%.“
