U samo pet dana čak je 90 birača u Osječko-baranjskoj županiji promijenilo nacionalnost, a najviše je “profitirala” mađarska zajednica, u koju se upisalo njih 74. U Mađare su tako “prešla” i 54 Hrvata, petero Srba, dva Roma…
Događalo se to od 23. do 27. kolovoza. Diglo je to na noge političare pa je tako Veljko Kajtazi ustvrdio nedavno u Baranji kako “netko obilazi sela i plaća Romima da za sitan novac postanu Mađari”. “Tarifa” je navodno 200 do 300 kuna, rekli su u romskoj zajednici za Večernji list.
“Upozorili smo naše članove da paze što rade jer je to sitan i jednokratan novac, a dugoročno gube mnoga prava. Romi imaju prednost pri zapošljavanju na javnim radovima, a učenici pravo na stipendije”, naveo je Duško Kostić, predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine u Belom Manastiru.
“Lovcima na nove članove meta su socijalno ugroženi i slabo obrazovani koji lako povjeruju u predizborna obećanja. Kada izbori prođu, opet će doći k nama po pomoć”, kaže Kostić.
Ukupno 5822 osobe u Hrvatskoj promijenile su nacionalnost od parlamentarnih izbora lani u studenome do 22. kolovoza. Hrvatske nacionalnosti odreklo se njih 502 pa ih je, primjerice, 54 postalo Mađarima, 110 Romima, 57 Srbima, 99 Talijanima.
Ni 133 Srba više se ne izjašnjavaju tako, nego ih se 97 odnedavno smatra Hrvatima, 15 Romima, a jedan Židovom. Kao Srbin se, pak, počeo izjašnjavati po jedan Sudanac, Surinamac, Škot i Cipranin. Ruanđanin se “upisao” u Rome. Jedan je Rom postao Zambijac, a jedan Zambijac na kraju Hrvat.
Najviše je promjena među onima koji prije nisu isticali nikakvu nacionalnost pa od ukupno 4758 takvih birača, 3867 ih se počelo osjećati Hrvatima, a 547 Srbima.
Gleda li se cijeli mandat unazad, od izbora 2012. do 2015., nacionalnost je promijenilo 36.840 birača u našoj zemlji. Među njima je i 3075 Hrvata, od kojih je najviše njih, 850, pristupilo romskoj zajednici. Trojica Španjolaca postali su Srbi, dvojica Jordanaca Židovi, petero Surinamaca također Srbi.
Ustavom je propisano da svaki državljanin Hrvatske ima pravo slobodno se izjasniti kao pripadnik neke nacionalne manjine. Kako se taj podatak temelji na osjećaju pripadnosti, nije propisano vođenje posebne službene evidencije o nacionalnoj pripadnosti. No, ona se vodi u registru birača.
Sumnju u malverzacije u Osječko-baranjskoj županiji u očima građana, posebno političara, povećava i činjenica da je na izborima u studenome o ulasku u Sabor odlučivalo samo 20 glasova razlike.
