Od svibnja ove godine sve države članice EU-a započinju s punom primjenom nove regulative u području zaštite osobnih pdoataka, a kazne za prekršitelje su drastične.
U eri potpune digitalizacije sve su raširenije krađe identiteta, osobnih podataka, napadi na privatnost. Ime, prezime, adresa, OIB, podaci o plaći i kreditnom zaduženju, što volimo ili ne volimo – ovakve podatke često dajemo dobrovoljno.
Nerijetko ih međutim ostavljamo i nesvjesno – čim se pretražuje neka web stranica ostaje digitalni trag. On može iz IP adrese iščitati da se nalazite u Zagrebu, s dodatnim podacima može točno identificati tko ste, povezati koje su vaše navike, stranicu koju ste prvu otvorili, stranicu koju ste zadnju otvorili, sve što ste pregledali – upozorava William Bello, konzultant za zaštitu podataka.
Svi ti podaci mogu biti zloupotrijebljeni. Facebookova upotreba podataka korisnika i praćenje njihovih mrežnih aktivnosti već je primjerice pod istragom nekoliko tijela EU-a za zaštitu podataka.
Povreda privatnosti je i, primjerice, snimanje kroz sustave videonadzora ako nema jasne oznake da nas netko negdje motri. No kradljivce osobnih podataka njihovi bi pothvati ubuduće mogli skupo stajati.
Na snagu uskoro stupa i možda najstroži zakon za zaštitu osobnih podataka u svijetu. Tko pristupa podacima o registraciji automobila, s osobne iskaznice, zdravstvenog kartona, bankovnog računa, web stranice koja je zatražila prihvaćanje cookiesa – sve to će građani imati pravo znati i tražiti jamstvo sigurnosti. “Na udaru su svi oni koji neće poštovati odredbe koje se tiču zaštite osobnih podataka i njihovih obveza kao izvršitelja. Ono što je novitet je zaista vrlo visoki prag do koje kazne mogu ići”, kaže Igor Vulje, načelnik Službe za nadzor i središnji registar.
Tvrtkama koje prekrše zakon, prijeti maksimalna kazna od 4% ukupnog godišnjeg prometa ili 20 milijuna eura, ovisno o tome što je veći iznos. Za nadzor i naplatu mjerodavna je hrvatska Agencija za zaštitu osobnih podataka.
Marija Pušić iz Agencije za zaštitu osobnih podataka kaže da su do sada imali 28 različitih zakona koji su se ticali zaštite, pa je rješavanje pojedinih slučajeva bilo drukčije u Hrvatskoj, Sloveniji, Njemačkoj, Francuskoj… “Ovo je sada jedinstveni materijalni propis kojim svi građani EU imaju jednaka i jača prava”, kaže ona, piše HRT.
