Poznati hrvatski kirurg i dugogodišnji najdoktor dr. Hrvoje Tomasović oštro je reagirao na tekst novinara Slobodana Mufića objavljen na Indexu, u kojem Mufić iznosi tezu o sve izraženijim podjelama oko toga tko je u Hrvatskoj dovoljno Hrvat. Tomasović je tekst podijelio na svojim društvenim mrežama i pritom iznio niz vrlo teških optužbi na račun autora i drugih osoba koje povezuje s ljevicom.
Polemika je počela tekstom Slobodana Mufića pod naslovom “Tko nije s njima, nije Hrvat. Dobro došli u novu domoljubnu paranoju“. Mufić u njemu piše da s vodi hajka protiv svakoga tko se ne uklapa u rigidno i nacionalističko poimanje hrvatstva, te navodi nekoliko poznatih osoba koje su posljednjih dana bile izložene kritikama iz nacionalno i konzervativno orijentiranog dijela javnosti.
Među njima ističe Zvonimira Bobana, Slavena Bilića i Renea Bitorajca.
Mufić pritom iznosi tezu da se u javnom prostoru razvija svojevrsni test domoljubne podobnosti prema kojemu više nije dovoljno imati dokazanu biografiju vezanu uz Hrvatsku, nego se pojedinca može proglasiti izdajnikom ili izrodom zbog određene izjave, uloge, suradnje ili poznanstva.
Tomasović: Zazivaju ponovno neki novi Bleiburg
Na Mufićev tekst reagirao je Hrvoje Tomasović, koji je pritom prozvao autora teksta, ali i druge osobe koje smatra dijelom istog političkog i ideološkog kruga.
Tomasović je Mufića opisao izrazito pogrdnim izrazima te ustvrdio da se u tekstu njegove prijatelje i njega stavlja na svojevrsnu “listu za odstrel“.
Posebno teškom ocijenio je tvrdnju da se, prema njegovu tumačenju, zaziva neki novi Bleiburg.
Tomasović je naveo i popis osoba koje smatra potencijalno izloženima takvom političkom i javnom pritisku, koje je spomenuo i Mufić u svom tekstu. Na tom popisu našli su se Marko Jurić, Igor Peternel, Herman Vukušić, Tihomir Dujmović, Narodni reporteri, Luka Šarić i Marin Vlahović, uz njega samoga.
Tomasović pritom tvrdi da bi, u hipotetskoj situaciji u kojoj bi ljudi koje naziva ljevičarskim akterima imali političku moć, upravo takve osobe mogle biti među prvima koje bi stradale.
Riječ je o njegovoj političkoj interpretaciji i vrlo oštroj reakciji na Mufićev tekst.
Mufić piše o domoljubnoj paranoji
U tekstu koji je izazvao Tomasovićevu reakciju Mufić problematizira kriterije prema kojima se pojedince u javnosti proglašava dovoljno ili nedovoljno hrvatskima.
Kao jedan od primjera navodi Slavena Bilića.
Bilić je, podsjeća Mufić, bio član hrvatske reprezentacije koja je 1998. osvojila brončanu medalju na Svjetskom prvenstvu, a tijekom reprezentativne karijere javno je pokazivao privrženost Hrvatskoj.
Unatoč tome, Bilić je posljednjih dana, prema Mufićevu prikazu, postao predmetom žestokih kritika dijela desno orijentirane javnosti.
Mufić navodi i Bilićevu izjavu da bi, ako on nije dovoljno desno“ problem mogao biti u takvom političkom okruženju. Međutim, istodobno ističe da ni ta izjava nije bila dovoljna da ga zaštiti od kritika.
Od duboke države do JugoSlavena Bilića
Povod za novi val kritika Bilića, prema Mufiću, bio je i rezultat hrvatske nogometne reprezentacije u Ligi nacija.
Nakon teških poraza dio komentatora počeo je dovoditi u pitanje Bilićeve trenerske sposobnosti, ali i njegove navodne političke motive.
Mufić na Indexu navodi da je Bilić u jednom dijelu komentara proglašen provjerenim asom duboke države, odnosno osobom koja navodno ima zadatak mijenjati nacionalni karakter hrvatskog nogometa.
U tekstu se spominje i Tomasovićeva poruka Biliću da ostavi reprezentaciju Hrvatima.
Konzervativni komentator Tihomir Dujmović također je, prema Mufiću, kritizirao Bobana i Bilića, opisujući ih kao osobe koje predstavljaju destrukciju nacionalne dimenzije hrvatskog nogometa.
Posebno oštar primjer Mufić pronalazi u reakcijama tzv. Narodnih reportera, koji su Bilića nakon poraza protiv Engleske nazvali JugoSlavenom Bilićem i zatražili njegov odlazak.
Mufić pritom postavlja pitanje znači li trenerski neuspjeh ili politička nepodobnost u očima dijela javnosti automatski i prestanak pripadnosti hrvatskom nacionalnom identitetu.
Bitorajac i film o Maksu Luburiću
Drugi slučaj koji Mufić ističe jest glumac Rene Bitorajac.
Polemiku je izazvala njegova odluka da prihvati ulogu Maksa Luburića u filmu Lordana Zafranovića Zlatni rez ’42 – Djeca s Kozare.
Mufić tvrdi da je Bitorajac zbog prihvaćanja te uloge u dijelu javnosti označen kao svojevrsni veleizdajnik.
Kao primjer navodi reakciju psihijatra Hermana Vukušića, koji je Bitorajčevu ulogu u filmu opisao kao moralnu veleizdaju.
Mufić u tome vidi još jedan primjer širenja kriterija prema kojima se umjetnički izbor ili suradnja počinju tumačiti kao dokaz političke ili nacionalne nepodobnosti.
Sukob oko toga tko određuje što znači biti Hrvat
Tomasovićeva reakcija i Mufićev tekst otvaraju širu raspravu koja posljednjih godina često prati hrvatski javni prostor, tko ima pravo određivati što znači biti domoljub i postoje li granice političkog propitivanja nečije nacionalne pripadnosti.
Dok Mufić tvrdi da dio desnice sve češće koristi vrlo uske kriterije hrvatstva te da se neistomišljenike proglašava izdajnicima, Tomasović njegov tekst interpretira kao dio šireg napada na hrvatske domoljube.
Za Tomasovića je problem u tome što se hrvatske domoljube prikazuje kao ekstremiste i time ih se izlaže javnom progonu.
On doslovno piše: “Kada Slobodan Mufić pomahnitali ljevičarski (s)tvor koji sam sebe naziva nikakvim novinarom s karijerom koja nije vrijedna spomena, stavlja moje frendove i mene na njegove liste za streljanje zazivajući ponovno neki novi Bleiburg. Huškaš pobješnjelu neofašističku ljevicu na nas i moramo se zabrinuti. Odakle tebi pomahnitali ljevičarski (s)tvore pravo da izmišljaš nekakve domoljubne paranoje? Što je tebe zasmetalo? Istina? Naravno kada Sotonu razotkriješ i nazoveš je pravim imenom ona poludi i bježi. U kakvoj ti paranoji živiš razotkrivena ljevičarska Sotono? Čega se ti bojiš? Danas sam apsolutno siguran da se stvore takve okolnosti gdje bi ovakvi (s)tvorovi poput Slobodana, Lordana i Rene Maxa vladali da bi ovu listu hrvatskih domoljuba koju su sastavili u ovome imbexovom pamfletu prve pobili na nekom novom Bleiburškom polju”.
O reakcijama na recentna događanja pisala je i Hrvatska danas:
