Djevojčice i dječaci možda se razlikuju ranije nego što smo mislili. Novo istraživanje provedeno na 130 novorođenčadi otkrilo je zanimljiv obrazac i to kod beba koje su bile stare svega nekoliko sati.
Istraživači sa Sveučilišta u Cambridgeu promatrali su novorođenčad staru od osam sati do tri dana.
Bebama su pokazali dvije snimke.
Na jednoj je bilo ljudsko lice, a na drugoj pokretni predmet, Newtonovo njihalo.
Zatim su pomoću posebne tehnologije pratili kamo bebe gledaju i koliko dugo zadržavaju pogled.
Rezultat je privukao pažnju znanstvenika.
I djevojčice i dječaci više su gledali ljudsko lice nego predmet, ali djevojčice su u prosjeku bile još više zainteresirane za lice.
I tu počinje zanimljiv dio
Zašto je to važno?
Zato što su bebe bile toliko male da na njihovo ponašanje još nije mogao značajno utjecati dugogodišnji odgoj.
Kako piše The Guardian, činjenica da su neka djeca bila stara samo nekoliko sati ponovno je otvorila pitanje koliko su pojedine razlike između spolova posljedica biologije, a koliko društva i iskustva.
Drugim riječima, znanstvenici pokušavaju otkriti postoji li nešto što djeca „donose sa sobom” već na početku života.
Ali ovo nije priča o tome da su „sve djevojčice ovakve”
Tu je važna jedna stvar.
Rezultati ne znače da svaka djevojčica više voli gledati ljude niti da dječake više zanimaju predmeti.
Radi se o prosječnim razlikama između skupina, a među pojedinačnim bebama bilo je dosta preklapanja.
Zato se iz ove studije ne može predvidjeti ponašanje određenog djeteta.
Hormoni bi mogli igrati ulogu
Jedno od mogućih objašnjenja koje znanstvenici istražuju povezano je s biologijom.
Razlike bi, među ostalim, mogle biti povezane s genetikom i različitom izloženošću hormonima tijekom razvoja u maternici.
Jedan od hormona koji se pritom razmatra je testosteron.
No znanstvenici ne tvrde da su pronašli konačan odgovor.
Priroda i odgoj nisu dvije potpuno odvojene stvari. Na razvoj djeteta utječu biologija, iskustvo, obitelj i okolina, a svi se ti čimbenici međusobno isprepliću.
Može li se iz pogleda bebe predvidjeti njezin kasniji razvoj?
To je možda i najzanimljivije pitanje koje proizlazi iz istraživanja.
Znanstvenici žele pratiti djecu kroz dulje razdoblje kako bi vidjeli postoji li ikakva veza između ponašanja u prvim danima života i kasnijeg razvoja.
Ako bi se takva povezanost potvrdila, istraživačima bi mogla dati nove informacije o tome kako se vrlo rane biološke razlike razvijaju tijekom djetinjstva.
Ali zasad je prerano za takve zaključke.
Istraživače zanima i autizam
Istraživanje je zanimljivo i zbog šireg pitanja neurorazvoja.
Neki poremećaji, poput autizma i ADHD-a, češće se dijagnosticiraju kod dječaka, dok se drugi problemi, poput anksioznosti i depresije, češće dijagnosticiraju kod djevojčica i žena.
To ne znači da je ova studija pronašla uzrok tih razlika.
Kako piše The Guardian, istraživače zanima mogu li vrlo rani obrasci ponašanja jednog dana pomoći u boljem razumijevanju razloga zbog kojih se određeni neurorazvojni i psihijatrijski poremećaji razlikuju po spolu.
Za takav zaključak potrebno je još mnogo istraživanja.
Jedan pogled ipak ne određuje djetetovu budućnost
Novo istraživanje ponovno je otvorilo staro pitanje: što je kod nas urođeno, a što naučeno?
Rezultati pokazuju da se neke prosječne razlike u ponašanju mogu pojaviti vrlo rano, možda čak prije nego što dijete stigne imati značajno životno iskustvo.
Ali to nije dokaz da je sve unaprijed određeno biologijom.
Naprotiv, razvoj djeteta traje godinama i oblikuju ga brojni čimbenici.
Za sada znanstvenici mogu reći tek ovo: nešto se zanimljivo događa već u prvim satima života, ali još ne znaju točno što to znači.
