Tvrtka Vectrino iz Rijeke potukla je europske igrače i za svoj dron koji na učinkovit i isplativ način rješava pitanje komaraca osvojila nagradu na najvećoj europskoj poslovno-tehnološkoj konferenciji o primjeni bespilotnih letjelica ‘UAV Expo Europe’ ‘Drone Hero Europe’.
Josip Rukavina i Jelena Petković svojim su projektom “potukli” puno veće europske igrače. Njihov dron za suzbijanje komaraca samo je jedan od načina spajanja znanosti, tehnologije i realnog sektora, a mogućnosti korištenja bespilotnih letjelica su gotovo bezgranične. Za njega su dobili i nagradu na najvećoj europskoj poslovno-tehnološkoj konferenciji o primjeni bespilotnih letjelica “UAV Expo Europe” “Drone Hero Europe”.
Dron funkcionira tako da može biti ručno upravljan ili raditi potpuno automatski, prema zadanom programu. Uz pomoć posebnih kamera detektira vodene površine, bilo u urbanim ili teško dostupnim područjima, te iz posebnog spremnika, koji je uz pomoć tehnologije 3D printera razvila sama tvrtka Vectrino, izbacuje “tablete” larvicida. Pri tom samo jedan dron, s timom od dvoje ljudi, dnevno može tretirati do 120 hektara površine.
Takav pristup značajno je ekonomski isplativiji od neselektivnog zaprašivanja ili izbacivanja larvicida iz zrakoplova ili vozila, a u konačnici je i ekološki daleko prihvatljiviji, jer se koriste daleko manje količine larvicida, koje se precizno izbacuju točno tamo gdje je to potrebno.
Njihov projekt ocijenjen je najboljim u kategoriji startupa, u konkurenciji daleko većih i financijski moćnijih tvrtki iz čitave Europe.
No, iako je proizvod potpuno funkcionalan, nakon više od godine dana testiranja i usavršavanja, u praksi je problem regulativa, koja zaostaje za napretkom tehnologije.
“Naprosto u regulativi ne postoji bespilotna letjelica koja izbacuje sredstva za larvicidni tretman. Ne čudi to, jer dronovi praktički nisu postojali do pred tri-četiri godine, tako da to nije problem samo kod nas, nego u većini zemalja, gdje je primjena dronova na raznim područjima trenutno ograničena nepostojanjem odgovarajuće regulative.
Svjesni smo da regulative mora biti, jer korištenje dronova može biti i potencijalno opasno, ako se ne regulira na odgovarajući način. Do promjena će sigurno doći, samo je pitanje kada”, kaže Rukavina, dodajući kako njegova tvrtka nema ambicija operativno provoditi brobu protiv komaraca, već se baviti razvojem i plasmanom opreme. Operativni dio će prepustiti stručnim tvrtkama koje su već iskazale interes.
“Razvili smo sustav snimanja, koji prepoznaje stabla masline među drugim vrstama, a u određenom dijelu spektra mogu se vidjeti i promjene na stablima uslijed bolesti ili djelovanja nametnika otprilike petnaest dana prije nego je to vidljivo golim okom, što maslinarima daje mogućnost ranijeg i učinkovitijeg reagiranja. U nekim maslinicima čak smo mapirali sva stabla masline, njihovo stanje, položaj, broj, pa vlasnici mogu voditi točnu statistiku o urodu, zdravlju stabla i drugim parametrima, sve do toga da mogu na računalu vidjeti i video snimak maslinika”, pojašnjava za Novi list Rukavina ističući da je primjena dronova u agrikulturi budućnost.
