Nakon posljednjih obračuna migranata koji su rezultirali ubojstvom u Bihaću i sarajevskom naselju Stup iy Dvenvog Avaya su razgovarali s direktorom Službe za poslove sa strancima Žarkom Laketom.
U četiri privremeno-prihvatna centra u KS i USK nalazi se 1.693 migranta, od čega se u KS nalaze 1.168 migranata, ka\e Laketa i dodaje kako je ove godine u četiri kampa je registrirano oko 18.000 migranata.
– Migracije nisu stale, i dalje aktivna “Balkanska ruta”. U posljednje vrijeme problem u segmentu migracija predstavlja sigurnost, a to pokazuju i posljednji događaji iz KS. Migranti koji dolaze iz različitih zemalja, poput Afganistana, Sirije, Maroka i drugih, očito nisu u nekim dobrim odnosima i između njih dolazi do određenih nesuglasica, sukoba, pa se doga]aju i ubojstva – pojašnjava Laketa za „Avaz“.
Dodaje da zabrinjava pojava određenih kriminalnih grupa među migrantima, a najčešće je tu riječ o državljanima Afganistana.
– To su, nažalost, postale i oružane grupe, koje su se oružale na različite načine. Oni su se aktivnostima Srbije prema Mađarskoj i određenim operacijama, povukli iz Srbije i dio se povukao u BiH. Poanta je da se oni bave ilegalnim prebacivanjem migranata preko granica sve do EU. To je postao unosan posao i čim se radi o unosnom poslu i velikom novcu dolazi i do sukoba između tih grupacija, ali i događaja kao što su sada u Zvorniku (op.a. utapanje migranata) i Sarajevu, ali i u USK – ističe Laketa za „Avaz“.
– Najveći problem za institucije predstavlja to što ne znaju pravi identitet tih osoba. Oni kad dođu u BiH izraze želju za azilom pod imenom i prezimenom koje oni prijave, mi ih kao takve registriramo i onda oni imaju 15 dana od trenutka kada su izrazili želju za azilom kada su maltene slobodni s obzirom da su kampovi poluotvorenog tipa, oni se slobodno kreću po BiH. U tih 15 dana oni moraju podnijeti zahtjev za azil, a onda poslije toga oni ili napuste BiH ili se tu nalaze duži period – kaže Laketa.
Ističe da su oni uspjeli identificirati osumnjičene za ubojstvo migranta u Sarajevu i proslijedili informacije MUP-u KS. Riječ je o državljanima Afganistana, a jedan je identificiran još 2023. godine u kampu Lipa.
– Mislim da je ovo postala ozbiljna sigurnosna prijetnja i da EU mora poduzeti nešto da pomognu zemljama koje su na migrantskoj ruti, kako bi se to spriječilo. Mi, kao i susjedne zemlje, moramo pokušati pod kontrolu staviti granicu, odnosno nadzirati kako ne bi ulazili u BiH i kretali se dalje – rekao je Laketa.
Kaže da je BiH čak i najuspješnija što se tiče postupka readmisije, odnosno povratka migranata u njihove zemlje.
– Da je to brojka bolja od regije, jest, ali u odnosu na sam broj migranata to je totalno zanemarivo. Problem predstavlja to što zemlje iz kojih dolaze, pogotovo Afganistan, ne žele surađivati po tom pitanju. Problem predstavlja i to što kada se uđe u postupak readmisije, njegova zemlja mu ne jamči sigurnost nakon povratka. To je teško realizirati. Ukoliko naprave neko teško kazneno djelo oni moraju biti na izdržavanju kazne, vratiti se uz suglasnost dvije države u njihovu zemlju – ističe Laketa za „Avaz“.
Pojašnjava da migranti ne žele ostati u BiH, ona se samo tretira kao tranzitna država, nego je cilj EU. Pojašnjava da i EU ima probleme oko povratka u zemlje porijekla, dok BiH je jedina zemlja u regiji koja ima potpisan sporazum o readmisiji s Pakistanom.
– Imamo potpisane sporazume sa Srbijom, Hrvatskom i Crnom Gorom o readmisiji, s Hrvatskom imamo najbolju komunikaciju i odnos po tom pitanju, sa Srbijom i Crnom Gorom je to poboljšano u odnosu na period prije nego sam postao direktor, to su poboljšanja i do 500 posto, ali kada imate brojku nulu prije toga, to ništa ne znači – govori Laketa.
Pričajući o događaju u Zvorniku kada se utopilo više migranata, koji su iz Srbije pokušali preći Drinu i ući u BiH, pojašnjava da se i tada trebalo reagirati na način da svi koji nisu eventualni svjedoci u istrazi se moraju vratiti u državu iz koje su došli, što je u ovom slučaju Srbija.
– Kada to počnu svi primjenjivati kako treba, onda će migranti to vidjeti, jer sve što se dešava brzo se širi među njima, što treba raditi, kuda se kretati. Kada saznaju da se to sve realizira, da ih vraćamo s granica, onda će se to sve smanjiti u značajnoj mjeri. Bez toga, mislim da bilo kakvi odgovori u regionu nisu adekvatni, niti je adekvatan odgovor EU po pitanju migracija – zaključio je Laketa za „Avaz“.
