Prema podacima Hrvatske narodne banke (HNB), ukupni javni dug krajem travnja ove godine spustio se na 285,1 milijardu kuna, zabilježivši pad na mjesečnoj i godišnjoj razini, pa je u odnosu na ožujak smanjen za 2,9 milijardi kuna ili 1 posto, ističe se u analizi Raiffeisenbank Austria (RBA).
To je treći mjesec zaredom kako javni dug pada na mjesečnoj razini, a nakon što je u prvom tromjesečju, po prvi puta od 1999. godine, zabilježen pad javnog duga na godišnjoj razini, u travnju je dodatno smanjen.
S nižom razinom od 5,3 milijarde kuna, godišnja stopa pada javnog duga u travnju je ubrzala na 1,8 posto, ističu analitičari RBA u osvrtu na podatke HNB-a.
Navode da je pozitivnim kretanjima, osim umjerenije proračunske potrošnje tijekom prva četiri mjeseca, posebice u razdoblju privremenog financiranja, pridonijelo i jačanje kune u odnosu na euro. Srednji tečaj eura prema kuni u travnju je bio niži za 1,5 posto godišnje, što je, obzirom na valutnu strukturu duga, poduprlo pad duga iskazanog u kunama.
Padu javnog duga ponajprije je doprinijelo značajno smanjenje inozemne komponente javnog duga, koja je krajem travnja iznosila 110,6 milijardi kuna, spustivši svoj udio u ukupnom javnom dugu na 38,8 posto, ističe se u analizi RBA, objavljenoj u srijedu.
U odnosu na ožujak, inozemni javni dug je niži za 2,2 milijarde kuna ili 2 posto, dok je na godišnjoj razini zabilježio pad za 10,4 milijardi kuna ili 8,6 posto.
S druge strane, unutarnja komponenta javnog duga je krajem travnja iznosila 174,8 milijardi kuna, što je pad na mjesečnoj razini za 685 milijuna kuna ili 0,4 posto. U odnosu na lanjski travanj, unutarnji javni dug je viši za 5,2 milijarde kuna ili 3,1 posto, navode iz RBA.
Uz blage stope rasta javnog duga u idućim mjesecima, ali i uz predviđeni oporavak gospodarstva, udio javnog duga u odnosu na BDP mogao bi se do kraja godine zadržavati na razini od oko 87 posto BDP-a, zaključuju analitičari RBA.
