U određenoj godini naša moždana aktivnosti doseže vrhunac zbog čega bismo tih 365 dana trebali maksimalno iskoristiti. U nastavku teksta doznajte s koliko godina smo najpametniji
Pomalo je iznenađujuće, ali stanice ljudskog mozga (već) počinju umirati kada navršimo 20 godina. No to je prirodni proces starenja koji nema utjecaj na naše intelektualne sposobnosti. Naime, stručnjaci tvrde da broj neurona ne utječe na kvocijent inteligencije (IQ), ali utječe to u kakvom su stanju neuroni. Neuroni su omotani mijelinskom ovojnicom koja ima sposobnost električne provodljivosti. Mijelinska ovojnica pomaže ubrzavanju prijenosa živčanih podražaja zbog čega možemo brže procesuirati i reagirati na informacije iz okoline.
Nakon 40. godine, mijelinska ovojnica počinje slabjeti i s godinama se istroši zbog čega reagiramo i razmišljamo sporije. Netom prije nego uđemo u četrdesete, naša moždana aktivnost doživi svoj vrhunac. Znanstvenike sa Sveučilišta u Kaliforniji zanimalo je s koliko godina smo najpametniji te su osmislili jednostavan test kako bi to otkrili – test pucketanja prstima.
Skupili su grupu ispitanika u dobi od 23 do 80 godina i rekli im da pucketaju prstima što brže mogu. Usporedili su broj pucketanja unutar 10 sekundi i pronašli tko je bio najbrži. Teorija je jednostavna – kod ispitanika koji su reagirali najbrže mozak je brže procesuirao impulse.
Istraživači su prema dobivenim rezultatima sastavili dijagram moždane aktivnosti i otkrili da ona svoj vrhunac doseže kada imamo 39 godina, odnosno da smo s 39 najpametniji. ‘Mijelinska ovojnica počinje slabjeti oko 30. godine, ali kada navršimo 39 godina naše tijelo je sposobno obnoviti je’, ističe George Bartzokis, profesor na Sveučilištu u Kaliforniji. Nakon 39. godine mijelinska ovojnica sve se sporije obnavlja, odnosno počinje propadati zbog čega počinjemo sve sporije i teže procesuirati informacije, piše Zadovoljna.
