Učinci usamljenosti ili društvene izoliranosti ekstremni su kao i neka od najčešćih zdravstvenih stanja s kojima živimo, poput pretilosti, sjedilačkog načina života, pušenja, siromaštva i loše kvalitete zraka
Osjećaji gladi ili žeđi signali su kojim nam tijelo javlja da mu je potrebna hrana ili voda. No mnogi ljudi nisu svjesni da nam tijelo šalje signale i kad patimo na emocionalnoj razini. Osjećaj usamljenosti signal je da trebamo društvo i interakciju sa prijateljima.
Kanadska statistička anketa iz 2021. godine pokazala je da jedan od 10 ljudi u dobi od 15 i više godina smatra da se uvijek ili često osjeća usamljeno, osjećaj dijeli 29 posto mladih žena i 24 posto samaca. Dodatno, istraživanje koje je proveo Centar za ovisnosti i mentalno zdravlje u Torontu u siječnju 2022. pokazalo je da su Kanađani u tom trenutku bili usamljeniji nego u bilo kojem drugom trenutku tijekom pandemije, piše Chatelaine.
Osjećaj usamljenosti pak nadilazi emocije, a znanstvenici sve češće upozoravaju na njezine značajne zdravstvene posljedice.
– Učinci usamljenosti ili društvene izoliranosti ekstremni su kao i neka od najčešćih zdravstvenih stanja s kojima živimo, poput pretilosti, sjedilačkog načina života, pušenja, siromaštva i loše kvalitete zraka. Sve te stvari imaju jednak ili čak manji utjecaj na smrtnost – kaže dr. Kiffer Card sa Sveučilišta Simon Fraser u Burnabyju te znanstveni direktor Instituta za društveno povezivanje.
Ukratko, dugotrajna usamljenost jednako je štetna za naše zdravlje kao i pušenje 15 cigareta na dan. Profesorica psihologije i neurologije Brighama Younga Julianne Holt-Lunstad došla je do te brojke nakon analize studija koje su pratile društvene navike gotovo 3,4 milijuna ljudi.
Dakle, ako upravo razmišljate o novogodišnjim odlukama, provođenje vremena s prijateljima i stvaranje novih, zaslužuje prvo mjesto na popisu.
Nedostatak društvenih veza kao začarani krug
Što više vremena provodimo sami, to smo skloniji misliti da je to zato što ljudi ne žele provoditi vrijeme sa nama. Ako se družimo nakon perioda usamljenosti, povećava se vjerojatnost da ćemo to protumačiti negativno, osjećati se nelagodno ili nečiji komentar i opasku protumačiti kao uvredljive. Zbog takvih osjećaja odlučujemo se opet na izolaciju.
– Kada ljudi dožive višu razinu percipirane društvene prijetnje, što obično čine? Izoliraju se, što stvara stres. Javlja se neravnoteža biologije koja stoji u pozadini odgovora na stres. Dakle, zapravo možete imati problem kada netko postane tolerantan na sve te kemikalije u tijelu. Stres izazvan usamljenošću može dovesti do kroničnih problema, među kojima su upale, spor imunološki odgovor i kardiovaskularne bolesti – objašnjava Card ističući da postoje i neki neizravni problemi, poput činjenice da se u hitnim situacijama nemate kome obratiti.
Utjecaj usamljenosti nadilazi pojedinca
Kim Samuel, osnivačica je Centra za društvenu povezanost Samuel sa sjedištem u Montrealu. Riječ je o neprofitnoj organizaciji čija je misija prekinuti društvenu izolaciju. Ujedno, autorica je knjige On Belonging: Finding Connection in an Age of Isolation u kojoj povezuje izolaciju ne samo s osobnim blagostanjem, već i s ekološkom pravdom budući da obespravljeno stanovništvo često živi u četvrtima sa slabim pristupom zelenim površinama i višim razinama onečišćenja zraka, uz političke i ekonomske odluke kao inicijative da zajednice mogu okupiti različite grupe i potaknuti razumijevanje. Ona također kaže da istraživanje pokazuje vezu između usamljenosti i autoritarnosti.
– Svi trebamo pripadati. Dakle, ako to ne pronađemo na jednom mjestu, otići ćemo tražiti na nekom drugom, možda čak i mračnijem mjestu – kaže Samuel.
Društveni mediji ne mogu zamijeniti neposredne veze
Kontakti na društvenim mrežama mogli bi se činiti kao najlakše i najočitije rješenje. Card kaže da to može biti važan alat za stvaranje planova, sudjelovanje u blogu zajednice ili dijeljenje memeova koji njeguju kulturu šale s grupom prijatelja. Međutim, kontakt licem u lice je bitan i nenadoknadiv.
– Mislim da smo evoluirali prema zajedništvu. Tjelesni dodir, fizičke manifestacije, miris i vid – oni su zapravo jako važan dio osobnosti koji nas čini ljudima – kaže Card.
Uložite u odnose
– Ne možemo samo uzimati, moramo uzvratiti davanjem u našim odnosima. Reciprocitet zahtijeva da se na sastanku pojavimo ranije te ostanemo duže. Radi se o pripadnosti i uključivanju – kaže Samuel.
Također valja napomenuti da je Cardovo istraživanje pokazalo kako ljudi s jednom bliskom grupom prijatelja, u kojoj su svi članovi u istoj razini prijateljskih odnosa prema drugima, imaju nižu razinu usamljenosti od pojedinaca koji ulaze i izlaze iz različitih društvenih krugova bez konkretnijih smislenih veza.
Važno kao i vježbanje
Svaku životnu promjenu valja isplanirati, pa tako i rad na društvenim odnosima. Card predlaže da u tjedni raspored uključite vrijeme za druženje na isti način kako planirate pripremu zdravih obroka ili tjelovježbu, prenosi 24sata.hr
– Društveno zdravlje mora na ljestvici vrijednosti stajati uz prehranu, tjelovježbu i druga važna ponašanja – zaključuje Card.
