Znanstvenici s Massachusetts Institute of Technologyja (MIT) mjerili su što se dogodi prilikom kašljanja i kihanja, a studija je objavljena u Journal of Fluid Mechanics.
‘Mislilo se da bolesti većinom širimo kroz veće kapljice koje padaju na druge ljude i površine’, kaže koautorica studije, Lydia Bourouiba, docentica s MIT-a. Prije se mislilo da veće kapljice putuju brže od manjih – i dosežu jedan metar udaljenosti, dok manje kapljice ostaju 30 do 50 centimetara ispred nas. Ono što su otkrili prilično je zapanjujuće.
Zahvaljujući tehnologiji snimanja velikih brzina, otkrili su gdje kapljice zapravo odlaze. Kada kašljete ili kišete, izbacujete dišni oblak koji se sastoji od toplog i vlažnog zraka te malo vode.
Taj oblak poboljšava doseg manjih kapljica i pomaže im da putuju dalje nego što se mislilo. Veće kapljice putuju malo dalje nego se smatralo – dva metra od onoga koji kiše. No, male kapljice mogu se raširiti po cijeloj sobi (točnije četiri metra) i putovati dalje kroz ventilacijski sustav.
Što to znači? ‘Stavljanje ruke na usta kada kašljete ili kišete još uvijek ima smisla za zadržavanje većih kapljica, ali one manje zadržat će se u zraku još dugo nakon toga’, kaže Bourouiba.
Međutim, ne treba paničariti. Ova saznanja daju znanstvenicima bolje razumijevanje obrazaca prijenosa klica – no to ne znači da trebate evakuirati sobu svaki put kada netko kihne.
Bourouiba ipak preporučuje često pranje ruku i čišćenje površina koje mogu biti zaražene klicama. Pobrinite se da pokrijete nos i usta kada kišete u sezoni alergija.
