Marija Bubaš, pomoćnica ravnatelja Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, gostovala je u Novom danu i komentirala situaciju s pandemijom koronavirusa.
Upitana o čemu se razgovara kad je riječ o mjerama vezanim uz početak školske godine, Bubaš je rekla da to sad ne može reći.
“Ja sam prošli tjedan imala izjavu koja je krivo interpretirana. Naime, jesenski svaki stol je pun plodova, a oni su plod sezone, dobrog rada i aktivnosti zdravstvenog sustava, koji cijelo ljeto radi. Epidemiološke službe cijelo ljeto rade svoj posao, a jednako tako moram reći da je činjenica da ćemo, dok god imamo epidemiju, govoriti o nekim epidemiološkim mjerama. Nemojmo zaboraviti osnovne mjere, koje nisu prestale važiti, dezinfekcija, provjetravanje prostorija, pranje ruku, nošenje maski tamo gdje je potrebno… Koje će mjere biti ubuduće, to sada ne mogu reći, naročito se ne mogu referirati o mjerama vezano uz funkcioniranje škola”, rekla je Bubaš.
“Imamo iskustvo od prošle godine, prošle jeseni i prošle školske godine, mislim da se samo mi svi bolje i svjesnije trebamo osvrnuti iza sebe i nakon toga pogledati u budućnost. Što sam željela reći, brojke su neumoljive, kad analizirate zemlje Europe, njihov imunitet, koji su stekle populacije tih država, u godinu i pol trajanje epidemije i otprilike 9 posto populacije je steklo imunitet preboljenjem, a 40 posto prosječno od ukupnog stanovništva je stečen imunitet cijepljenjem. Uvažavajući te brojke i postotke možemo razmišljati o tome koliko bi mogla fiktivno trajati pandemija i uvažavajući priloge i stručnjake koji su komentirali vezano uz hospitalizacije i necijepljenje, ovih 40 posto su ljudi koji su donijeli dobru odluku. Veće kampanje od te ne treba biti, kampanja nagovaranja ljudi da donesu dobru odluku čak je dosegla svoj maksimum”, rekla je Bubaš.
Na pitanje hoće li djeca i nastavnici, koji su cijepljeni, morati u izolaciju budu li u kontaktu s nekim tko je zaražen, Bubaš je rekla da će o tome odlučiti povjerenstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja, u kojemu je i epidemiolog Bernard Kaić, a da ona to ne može komentirati.
Pitali smo je i što je s obveznim cijepljenjem u sektoru školstva i obrazovanja, odnosno je li se od toga odustalo ili je ta opcija i dalje otvorena.
“Ja to mogu samo komentirati kao Marija Bubaš. Mislim da bismo oba sustava, čak i sustav socijalne skrbi, oba bi trebala sagledati posljedice necijepljenja i širenja zaraze, pa mislim da bi se lakše, ne samo piramidno gledano odozgora prema dolje, nastavnici bi trebali sagledati svoju ulogu i slati djecu u sigurnije okruženje, gdje će rizik za širenje zaraze biti sveden na najmanju moguću mjeru. Naravno da je najdugotrajnija mjera koja štiti zdravlje cijepljenje. Znamo i sami da brzi antigenski test vrijedi 48 sati i ne znači da je osoba zaista nezaražena, ona je nezaražena u trenutku testiranja, međutim, mi drugog boljeg alata za utvrđivanje zaraze i garanciju da je osoba nezarazna za okolinu nemamo. Bilo je polemika i dalje to nije baš definitivno utvrđeno koliko virus može živjeti na sluznici osobe koja je cijepljena, a sve ukazuje da je ona daleko manja i da daleko kraće traje ta kolonizacija, nego što je to kod necijepljenih, jer oni na kraju završe s nekim od lakših do težih oblika bolesti”, rekla je Bubaš.
“Želimo akceptirati nove okolnosti, a od kraja prosinca prošle godine je svakako činjenica da postoji učinkovito cjepivo protiv covida-19 i da svjedočimo širenju i porastu broja slučajeva pogotovo u sredinama gdje je jako mali broj cijepljenih. Akceptirajući činjenicu da postoji cjepivo, želimo podići razinu funkcioniranja rada i sigurnosti pa i na radnom mjestu i u svim okolnostima spriječiti širenje zaraze i zapravo ugasiti ovu pandemiju jednog dana”, rekla je Bubaš.
Kad je riječ o covid-potvrdama, Bubaš je rekla da su one samo komad papira koji govori da je osoba ili cijepljena ili testirana pa negativna ili preboljela covid-19. “Covid-potvrda su praktički jezik komunikacije između dvije osobe na način da se može ući tamo gdje se želi i da se tako želi garantirati da se mogućnost zaraze svede na najmanju moguću mjeru. Kada ne bi postojalo cjepivo, čekali bismo rješenje epidemije”, rekla je Bubaš.
Dodala je da ne zna hoće li se covid-potvrde uvesti za ulazak u shopping centre, odnosno, da će to odlučiti Stožer. “Dosad su shopping centri funkcionirali tako kako jesu, a ovo je jedan novi način komunikacije, u privatnom i javnom životu pa i na radnom mjestu”, rekla je Bubaš.
“Cijepljenjem postižemo imunitet većeg broja ljudi. Prisutna je velika količina dezinformacija u javnom prostoru i nemna korektiva, a tko bi želio steći imunitet preboljenjem i riskirati, jer nitko ne može garantirati bez obzira na dob i kliničku sliku, kakav će oblik bolesti razviti i hoće li preživjeti ili se boriti s post-covidom. Stoga, molim vas, cijepite se”, rekla je Bubaš, dodavši da cjepiva ima dovoljno i da zapravo nema razloga niti izlike da se ne može doći na cijepljenje.
Što se tiče treće doze cjepiva, pomoćnica ravnatelja HZJZ-a rekla je da bi ona radije da to bude službena preporuka referentnog centra za epidemiologiju zaraznih bolesti, nego da se to prepusti osobi koja je primila dvije doze cjepiva da sama odluči želi li ili ne želi primiti treću dozu.
“Provedenih istraživanja nema, ali saznanja pokazuju da bi to moglo trebati. Sva istraživanja pokazuju da nakon pet do šest mjeseci sva cjepiva jednako štite. Evidentno je da će se razmišljati o trećoj dozi, a kad će se uvesti, to ne mogu reći, ali pretpostavljam da će biti po hodogramu kako je započelo i na početku”, rekla je Bubaš.
“Je li potrebno, kad postoji cjepivo, imunitet postići preboljenjem? Ima umrlih i među mlađima i bez komorbiditeta. Osoba koja nije zaražena i nije cijepljena ne mogu shvatiti da želi steći imunitet preboljenjem”, dodala je.
Objasnila je i zašto se javljaju novi valovi zaraze.
“Upravo iz razloga što su stariji dijelovi populacije podložniji razvoju teže kliničke slike u slučaju zaražavanja, upravo zato što su zdravstveni radnici ti koji pružaju skrb svima, mi smo starije štitili svim mogućim epidemiološkim mjerama, dok nije došlo cijepljenje, a onda smo najprije njih išli cijepiti, da im zaštitimo zdravlje. Pomičući se prema mlađim dobnim skupinama, dogodile su se dvije okolnosti, cijepili smo starije, koji ionako nemaju puno kontakata, a još uvijek nismo procijepili dovoljan broj mladih koji imaju veliki broj kontakata. Valovi su dokaz da se zaraza najviše i najlakše širi među necijepljenima, i to su upravo slučajevi koje mi brojimo i oni su potencijal za opterećenje zdravstvenog sustava. Ovi koji imaju velik broj kontakata su taj bazen odakle se štiti veći broj zaraženih. Imamo zapravo epidemiju necijepljenih”, kazala je Bubaš.
