Nakon što je Vrhovni sud objavio pravno shvaćanje prema kojem korisnici kredita u švicarskim francima koji su svoje kredite konvertirali u euro nemaju pravo na dodatno obeštećenje po osnovi ništetnih ugovornih odredbi, reakcije iz političkih stranaka ne prestaju stizati.
Iz Most poručili su kako odluku smatraju nepravednom te upozorili da ona otvara niz pravnih i društvenih pitanja. U priopćenju ističu da će nastaviti pratiti razvoj situacije i pružati podršku građanima koji su godinama vodili sudske sporove s bankama.
“Ovom odlukom nastala je apsurdna pravna situacija u kojoj se građanima priznaje pravo na zatezne kamate zbog nezakonito naplaćenih iznosa, ali im se istodobno uskraćuje pravo na povrat samih tih iznosa. Teško je običnom čovjeku objasniti kako netko može imati pravo na kamatu, a nema pravo na ono na što se ta kamata odnosi”, navodi Most.
Pohvalili suca Juga
Posebno su se osvrnuli na izdvojeno mišljenje suca Jadranko Jug, koji je zajedno s još nekoliko sudaca zauzeo drugačije pravno stajalište od većine.
“Činjenica da je upravo sudac izvjestitelj, osoba koja je predmet najdetaljnije proučavala, stao na stranu drukčijeg pravnog tumačenja dovoljno govori koliko je ova odluka daleko od navodnog pravnog konsenzusa”, poručili su.
U Mostu smatraju da je Jug tijekom postupka dosljedno zastupao načela zaštite potrošača i europskog prava te da njegova argumentacija zaslužuje ozbiljnu pozornost.
Propituju nepristranost postupka
U priopćenju se otvaraju i pitanja vezana uz sastav sudskog vijeća te percepciju nepristranosti u javnosti. Most navodi kako su se tijekom postupka pojavile rasprave o mogućim poveznicama pojedinih članova obitelji sudaca s bankarskim sektorom, zbog čega smatraju da je povjerenje građana dodatno narušeno.
Spominju i predsjednicu Vrhovnog suda Mirta Matić, ističući kako u predmetima koji pogađaju stotine tisuća građana sud mora biti ne samo nepristran nego i oslobođen svake razumne sumnje u nepristranost.
Pravna bitka nije završena
Iz Mosta poručuju kako smatraju da nitko ne bi smio zadržati korist ostvarenu na temelju ništetnih ugovornih odredbi, bez obzira radi li se o pojedincu, korporaciji ili banci.
“Ova pravna bitka očito još nije završena. O otvorenim ustavnopravnim pitanjima tek će se morati očitovati Ustavni sud Republike Hrvatske, a nije isključeno ni da će konačnu riječ o zaštiti prava hrvatskih građana dati Europski sud za ljudska prava”, navodi se u priopćenju.
Zaključno poručuju kako će nastaviti koristiti sve demokratske i institucionalne mehanizme kako bi zaštitili građane pogođene slučajem kredita u švicarskim francima.
Odluka Vrhovnog suda izazvala je snažne reakcije među dužnicima, udrugama i političkim strankama, a rasprava o pravnim posljedicama i mogućim daljnjim koracima tek se zahuktava.
Priopćenje Mosta:
“Most izražava duboko razočaranje i zabrinutost odlukom većine Vrhovnog suda u predmetu CHF kredita, kojom je stotinama tisuća hrvatskih građana praktično uskraćeno pravo na puni povrat novca koji im je godinama naplaćivan temeljem ništetnih ugovornih odredbi.
Ovom odlukom nastala je apsurdna pravna situacija u kojoj se građanima priznaje pravo na zatezne kamate zbog nezakonito naplaćenih iznosa, ali im se istodobno uskraćuje pravo na povrat samih tih iznosa. Teško je običnom čovjeku objasniti kako netko može imati pravo na kamatu, a nema pravo na ono na što se ta kamata odnosi. Takav zaključak ne vrijeđa samo pravnu logiku nego i elementarni osjećaj pravednosti.
Posebno želimo odati priznanje sucu izvjestitelju Jadranku Jugu, koji je zajedno s još četvero sudaca podnio iscrpno, argumentirano i pravno utemeljeno izdvojeno mišljenje. Činjenica da je upravo sudac izvjestitelj, osoba koja je predmet najdetaljnije proučavala, stao na stranu drukčijeg pravnog tumačenja dovoljno govori koliko je ova odluka daleko od navodnog pravnog konsenzusa.
Osobito je važno naglasiti da je sudac Jug mjesecima bio izložen snažnim javnim pritiscima i napadima upravo zbog svog stava u predmetu CHF kredita. Danas se pokazuje da je dosljedno zastupao tumačenje koje se oslanja na načela zaštite potrošača, pravo Europske unije i načelo poštenja kao jedno od temeljnih načela suvremenog europskog pravnog poretka. Bez obzira na različita pravna mišljenja, takva profesionalna hrabrost zaslužuje poštovanje.
S druge strane, ne možemo prijeći preko ozbiljnih pitanja koja su se tijekom postupka otvorila u javnosti vezano uz sudjelovanje pojedinih sutkinja u odlučivanju. U javnom prostoru iznesene su brojne informacije i analize koje su ukazivale na obiteljske i profesionalne veze određenih članova njihovih obitelji s bankarskim sektorom. Upravo zato smatramo da je sudjelovanje sutkinja Vesne Barać-Ručević, Gordane Paulić i Marine Magud u ovako osjetljivom predmetu dodatno narušilo povjerenje građana u nepristranost sudskog postupka.
Jednako tako, hrvatska javnost s pravom postavlja pitanje standarda koji danas vrijede na vrhu hrvatskog pravosuđa, osobito nakon niza kontroverzi koje su pratile predsjednicu Vrhovnog suda Mirtu Matić. U predmetima koji uključuju stotine tisuća građana i milijarde eura nije dovoljno da sud bude nepristran; mora biti potpuno oslobođen svake razumne sumnje u svoju nepristranost.
Most će i dalje stajati na strani hrvatskih građana, a ne na strani financijskih institucija. Smatramo da nitko ne smije zadržati korist ostvarenu na temelju ništetnih ugovornih odredbi, bez obzira radi li se o pojedincu, korporaciji ili banci. Načelo poštenja mora vrijediti jednako za sve.
Ova pravna bitka očito još nije završena. O otvorenim ustavnopravnim pitanjima tek će se morati očitovati Ustavni sud Republike Hrvatske, a nije isključeno ni da će konačnu riječ o zaštiti prava hrvatskih građana dati Europski sud za ljudska prava.
Most će pomno pratiti daljnji razvoj događaja i koristiti sve demokratske i institucionalne mehanizme kako bi zaštitio građane koji su godinama snosili posljedice nezakonitih i nepoštenih ugovornih odredbi. Jer država postoji radi svojih građana, a ne građani radi banaka.”
Šef SDP-a opleo po Plenkoviću nakon sramotne odluke VSRH-a: Dopustio je da banke namagarče građane
