Kakve probleme imaju Hrvati u Vojvodini i Srbiji, zašto ih nema u tijelima političke vlasti te kako surađuju sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, neka su od pitanja emisije Nedjeljom u dva. Gost Aleksandra Stankovića je predstavnik vojvođanskih Hrvata Tomislav Žigmanov.
– Iz medija smo saznali da je osoba koja je prijetila predsjednici Hrvatskog nacionalnog vijeća – otkrivena i privedena. Ne znamo ishod postupka. Osoba koja je uputila poruku našem Savezu da će “doći s automatskom puškom i pobiti nas kao stoku” – o tom postupku, njegovom razrješenju nemamo nikakvu informaciju. Ne samo da nemamo adekvatno djelovanje pravosudnih tijela nego cijeli taj proces, mučan za nas, nije imao nikakvu aktivnost predstavnika vlasti u smislu zaštite, niti osudu. To su strukturalni deficiti kad je u pitanju etnički motivirano nasilje ili govor mržnje u RS-u. S time se ne mirimo ukazujemo i želimo da se s takvim praksama prekine i ono što je ključno da ni gestama, ni riječima ni djelovanjem ne dajemo nikakav povod za tu vrstu odmazde, rekao je.
Prijetnje na društvenim mrežama
– Nisu bile samo na društvenim mrežama. Dobiti na službenu email adresu stranke poruku. Voljeli bismo da možemo djelovati unutar institucija sistema, da smo dionici procesa gdje se odlučuje, da smo dio rješenja problema, a ne da izvan struktura, izvan bilo kakvih sudjelovanja u procesima gdje je moć da budemo uvijek na nekoj ledini, gdje smo uvijek u riziku da djelujemo s ulice, gdje uvijek moramo ukazivati da imamo problema umjesto da smo u prilici unutar institucija mi djelovati s osnaženih pozicija moći i s druge strane da možemo onda posredno, lobistički, sudjelovati da netko unutar sustava reagira. Ovako kao da se čeka da mi nešto učinimo, što je legitimno, legalno, demokratski – da bi napravio neku vrstu incidenta. Ne da bi se mi uplašili, nego da bi se stavilo u funkciju osnaživanja negativnog raspoloženja unutar Srbije spram hrvatskoga naroda, što pridonosi mobiliziranju u političkom polju i s druge strane da bi se hrvatsko-srpski odnosi, područje uvijek trusno, na neki način doveli u pitanje, istaknuo je., prenosi HRT.
O Bunjevcima i službenom jeziku
– Ja sam Bunjevac, A.G.Matoš je Bunjevac, Ivan Antunović je Bunjevac… Tri četvrtine Bunjavaca se osjeća Hrvatima. Bunjevci su priznati kao Hrvati svugdje osim u RS-u. To je nasljedstvo Miloševićevog režima koji je htio umjetnim uplivom u identitetski prostor hrvatske zajednice intervencijom države razbiti naše sinergijske i simboličke potencijale. Ono je u posljednjih 30 godina imalo vrhunce i padove. Sada je vrhunac pokušajem uvođenja tzv. Bunjevačkog jezika – koji je dijalekt, koji nema potencijal da bude službeni jezik, koji se ne smije nazvati jezikom u stručnom smislu, da se uvede. Pa naravno da je bilo za očekivati da se mi tome usprotivimo, rekao je, prenosi HRT.
Žigmanov se, uz ostalo, požalio u emisiji da ga hrvatski veleposlanik Hidajet Biščević zaobilazi otkako je došao u Beograd, kao i da u Srbiji nema kvalitetnog institucionalnog rješenja za Hrvate.
