Izjava zamjenika zagrebačkog gradonačelnika Tomislava Tomaševića o otvorenim kutovima budućeg stadiona izazvala je reakcije na društvenim mrežama. Korlaet brani pobjednički projekt talijanskog studija VG13, dok dio navijača upozorava na izloženost vjetru i kiši.
Zamjenik zagrebačkog gradonačelnika Luka Korlaet stao je u obranu odabranog arhitektonskog rješenja novog stadiona Maksimir, odgovarajući na kritike koje se odnose na otvorene prostore između tribina i zaštitu gledatelja od vremenskih uvjeta.
Govoreći na konferenciji Sport Innovest 2026., Korlaet je upitan jesu li članovi ocjenjivačkog suda pri izboru projekta razmatrali kako će se navijači osjećati tijekom utakmica po kiši i snažnom sjevernom vjetru.
“Ja mislim da su navijači malo otporniji od toga da ne mogu izdržati malo kiše i sjeverca”, odgovorio je.
Snimka izjave proširila se društvenim mrežama, a objavila ju je i zagrebačka gradska zastupnica Milka Rimac Bilušić iz stranke Drito, kritizirajući Korlaetov odgovor i ističući problem zaštite navijača od hladnoće i oborina.
Zašto je izabran talijanski projekt?
Korlaet je tijekom konferencije objasnio i kako je tekao izbor arhitektonskog rješenja za novi Maksimir. U ocjenjivačkom sudu sudjelovao je kao zamjenik člana, a postupak je, prema njegovim riječima, obuhvaćao više krugova vrednovanja, u kojima se broj kandidiranih projekata postupno smanjivao.
Na kraju je odabrano rješenje talijanskog arhitektonskog studija VG13.
Korlaet smatra da projekt odgovara karakteru lokacije i suvremenim zahtjevima te da se arhitektonski nadovezuje na izvorni stadion Maksimir, koji je projektirao arhitekt Vladimir Turina pedesetih godina prošlog stoljeća.
Dio navijača smatra da bi novi stadion trebao imati potpuno povezane tribine, što bi moglo pridonijeti boljoj zaštiti gledatelja od vjetra i kiše te stvaranju kompaktnije atmosfere tijekom utakmica.
Otvoreni kutovi u središtu polemike
Upravo su otvoreni prostori između tribina postali jedna od glavnih točaka rasprave o pobjedničkom projektu. Kritičari upozoravaju na moguću izloženost gledatelja nepovoljnim vremenskim uvjetima, dok Korlaet smatra da takvo arhitektonsko rješenje samo po sebi ne znači da stadion neće dobro funkcionirati.
Zamjenik gradonačelnika istaknuo je da mu se odabrani projekt osobno sviđa te da očekivanja dijela javnosti, oblikovana primjerima poput minhenske Allianz Arene, ne moraju biti jedino mjerilo suvremene arhitekture nogometnih stadiona.
Ipak, pitanje zaštite gledatelja nije samo estetsko. Pri daljnjoj razradi projekta važno je razmotriti kako će konstrukcija, natkrivanje i otvoreni prostori utjecati na udobnost gledatelja u različitim vremenskim uvjetima.
Postupak zaustavljen zbog žalbi
Dok se raspravlja o izgledu stadiona i smrzavanju na tribinama realizacija projekta suočena je i s proceduralnim preprekama.
Korlaet je potvrdio da su podnesene tri žalbe te da se predmet nalazi pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave. Daljnji koraci ovise o ishodu postupka.
Pobjedničko arhitektonsko rješenje predstavljeno je 24. rujna, a prema predstavljenim planovima novi Maksimir trebao bi imati približno 35.000 natkrivenih sjedećih mjesta.
Grad Zagreb i Vlada RH sudjeluju u projektu, a gradonačelnik Tomislav Tomašević ranije je najavio razgovore s Vladom o pronalasku rješenja koje bi zadovoljilo stručne kriterije i potrebe budućih korisnika stadiona.
Dok se čeka odluka o žalbama, rasprava o otvorenim kutovima pokazuje da se pitanje novog Maksimira ne svodi samo na arhitektonski izgled i cijenu izgradnje. Jednako je važno kako će stadion funkcionirati u praksi i hoće li zadovoljiti očekivanja navijača koji bi na njemu trebali pratiti utakmice desetljećima. I oni neotporni na kišu i smrzavanje.
