Predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago gostovao je u N1 Studiju uživo gdje je govorio o mjerama pomoći za poduzetnike u vrijeme koronakrize. Komentirao je i može li Hrvatska podnijeti strože mjere ako se epidemiološka slika pogorša.
Komentirao je mjere kojima Vlada pokušava pomoći poduzetnicima u vrijeme koronakrize. Poduzetnici su nezadovoljni ovim mjerama, ali Bago ističe da Vlada nije mogla više jer nema višak sredstava.
“Poduzetnici kojima je zbog mjera zatvoren posao ili je poslovanje značajno smanjeno, sigurno da nisu u dobroj situaciji i na svaki način žele normalizirati prihode koje su ranije imali. S druge strane, Vlada se vrti u okvirima kojima raspolaže. Vlada nema višak sredstava, sve što se davalo je kredit i to će buduće generacije morati vraćati. Nije jednostavno naći rješenje. U svakom slučaju, poduzetnici, posebno ugostiteljski sektor, u jednoj su vrlo teškoj situaciji, ali iz dva razloga.
Jedan je razlog činjenica da nema turističke sezone, a znamo da je broj ugostiteljskih objekata snažno predimenzioniran u odnosu na potrebe građana Hrvatske, jer godišnje bilježimo oko 108 ili 110 milijuna noćenja, od toga 90% stranih turista. To je već izazvalo poteškoće i čini mi se da to neće biti riješeno skoro. Osobno držim upitnim i sljedeću ljetnu sezonu jer kad se počne davati cjepivo, to će uzeti svoje vrijeme i mislim da neće tek tako strani gosti dolaziti. Tu će biti velikih problema. Trebalo bi raditi neke mjere koje nisu samo horizontalne. Za hrvatski turizam nije ista stvar hoće li se zatvoriti jedan kafić ili će se zatvoriti restoran s Michelinovom zvjezdicom ili restoran koji tradicionalno posluje i bez turističke sezone”, kazao je Bago.
Komentirao je i svoju nedavnu izjavu da u Hrvatskoj ima previše kafića.
“Podaci koji su dostupno javno pokazuju da je promet ugostiteljstva 11 milijardi kuna, tu je otprilike zaposlena 41 tisuća zaposlenih i 7,5 tisuća pravnih subjekata. Kad pogledate turizam, oko 10 milijardi eura dobivamo, 17 ili 18% se daje na hranu ili piće. Od tih 11 milijardi prometa, ispada da turistički sektor, odnosno strani turisti potroše oko 7 milijardi. Ako je to tako, kako nema turističke sezone, mi smo u ovom trenutku prekapacitirani. Da rade restorani i ugostiteljski objekti, oni bi radili s nekih 40% kapaciteta”, navodi Bago.
“Mini-karantena” u Hrvatskoj trajat će do 21. prosinca, a Njemačka je svoju karantenu produljila do siječnja. Ako se pogorša epidemiološko stanje u Hrvatskoj, Hrvatska bi također mogla produljiti svoje mjere pa se postavlja pitanje može li Hrvatska to podnijeti.
“Ogroman broj hrvatskih građana radi u inozemstvu i velika se većina vraća za Božić. Zavisi i kako će se te zemlje odnositi, hoće li uvoditi karantenu u slučaju povrataka ako ti građani odu. Jasno je da se i u Njemačkoj i Austriji dosta snažno širi koronavirus među kvartovima gdje su gastarbajteri, ne zato što su neodgovorni nego jer imaju najmanje uvjete za samoizolaciju. Prema tome, ako se ti građani počnu vraćati u Hrvatsku, možemo očekivati dosta problema i povećanje zaraženih”, smatra Bago i dodaje da je Vlada pametno odlučila da mjere trenutno vrijede do 21. prosinca.
“Mi ćemo svake mjere moći podnijeti, samo je pitanje koliko ćemo zadužiti svoje potomke”, dodaje.
Unatoč pandemiji i povijesnom padu BDP-a, u prvih osam mjeseci ove godine bankovni depoziti hrvatskih građana i tvrtki narasli su za gotovo 20 milijardi kuna i tako premašili iznos od 322 milijarde kuna.
“Ta me informacija ne čudi. U psihologiji čovjeka je da kada nastane kriza, postane oprezan. Dok traje kriza, teško će se građane nagovoriti da idu u neke ozbiljnije investicije.”
Iz MMF-a su poručili da bi trebalo prekvalificirati ugostitelje, najbolje za građevinu i zeleno gospodarstvo.
“MMF kad daje preporuke, oni daju globalne preporuke. To na papiru jako dobro zvuči. Zanima me je li se jedan MMF-ova prebacio iz svoje aktivnosti prebacio u građevinarstvo. Lako je predlagati. Međutim, za određene struke su potrebna i određena znanja”, kazao je Bago.
