Bivši predsjednik HDZ-a i nekadašnji potpredsjednik Vlade RH Tomislav Karamarko oštro je kritizirao obilježavanje Dana antifašističke borbe, ustvrdivši da je riječ o prazniku čije je povijesno utemeljenje, prema njegovu mišljenju, sporno.
U objavi povodom 22. lipnja Karamarko je doveo u pitanje službeni narativ o osnivanju Prvog sisačkog partizanskog odreda u šumi Brezovica 1941. godine, ističući da postoje različita tumačenja o broju sudionika tog događaja te da se u javnosti zanemaruje širi povijesni kontekst Drugog svjetskog rata.
Posebno se osvrnuo na sporazum Molotov-Ribbentrop iz kolovoza 1939. godine, kojim su nacistička Njemačka i Sovjetski Savez definirali interesne sfere u istočnoj Europi. Karamarko tvrdi da su tadašnji komunisti slijedili politiku Moskve te postavlja pitanje njihove uloge u razdoblju između sklapanja sporazuma i njemačkog napada na Sovjetski Savez 22. lipnja 1941. godine.
Prema njegovim riječima, upravo je njemački napad na SSSR bio ključan trenutak koji je doveo do organiziranja partizanskog otpora na području Hrvatske.
Karamarko je također osporio tvrdnje da je Sisački partizanski odred bio prva gerilska postrojba koja se suprotstavila nacističkoj Njemačkoj u Europi. Kao primjer naveo je poljsku gerilsku skupinu pod vodstvom bojnika Henryka Dobrzańskog-Hubala, koja je djelovala još tijekom 1940. godine.
U završnom dijelu objave kritizirao je političke i društvene skupine koje sudjeluju u obilježavanju Dana antifašističke borbe, ocijenivši da izbjegavaju odgovoriti na pitanja o odnosu komunističkog pokreta prema Sovjetskom Savezu i događajima iz ranog razdoblja Drugog svjetskog rata.
Dan antifašističke borbe u Hrvatskoj se obilježava 22. lipnja kao državni praznik u spomen na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine. Dok ga dio javnosti smatra simbolom otpora fašizmu i nacizmu, drugi osporavaju njegovo značenje te upozoravaju na zločine počinjene pod komunističkim režimom nakon završetka rata.
Tomislav Karamarko:
“Danas je 22. lipnja Dan antifašističke borbe. Po kriterijima historiografskog znanstvenog pristupa naziv tog praznika zaslužuje kraticu “tzv”. Ipak, logorska vatra je upaljena, totem podignut, a svečani ratnički ples ne posustaje. Oblaci bunike nadvili su se nad Hrvatskom, a lule pomirbe odavno bačene u neki od Tomaševićevih koloritnih kontejnera.
Unatoč ratničkim bojama, raspoznajemo poznata lica vrijednih povjesničara dnevno-političke primjene, Habulinovu mladež, nekakve besmrtne odrede i političare opće prakse. Odijela i crvene kravate donešene iz kemijskih čistionica, vijenci na sve strane, a usta prepuna prvog gerilskog, partizanskog odreda u Europi. Jedino se nisu uspjeli dogovoriti koliko ih je taj dan zdimilo u šumu Brezovicu – 8,9,24 ili 76.
Spomenimo ipak neke relevantne činjenice. Prva gerilska postrojba u Europi koja se suprostavila njemačkom okupatoru osnovana je u ožujku 1940. pokraj sela Husicka u Poljskoj, a vodio ju je bojnik Henryk Dobrzanski-Hubal. Ti hrabri borci, njih 180, borili su se i pružali snažan otpor Nijemcima. Poraženi su i likvidirani kod mjesta Opoczno 30.travnja 1940.
Pretpostavljam da su naši današnji tulumaši čuli za pakt Ribbentrop-Molotov, sklopljen 23. kolovoza 1939.? Tim sporazumom dva zločinačka, nakaradna, totalitarna režima, komunizam i nacizam, predvođeni dvojicom luđaka izvršili su podjelu interesnih sfera u nezavisnim zemljama Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj. Nakon toga Njemačka je napala Poljsku 1., a Sovjetski Savez ju napada 17. rujna 1939.
Što su tada radili hrvatski “revolucionari”? Gdje im je bio čelnik, zločinac JB Tito? Grijali su se uz velikog ruskog medvjeda dok je sa svojim saveznikom Hitlerom započinjao krvavi pir u Europi. Jer zapovijedi su stizale iz Moskve.
22.lipnja 1941. Njemačka je napala Rusiju, a grupica staljinista, lenjinista i titoista navodno zbrisala u šumu Brezovicu. Logično je pitanje – drugovi, što ste bili od 23. kolovoza 1939. do 22. lipnja 1941.? Bilo je to vrijeme realnog saveza Njemačke i Rusije. Netko malo vehementniji bi vas pitao jeste li u tom razdoblju bili i hitlerovci?
Srećom saveznici su se ipak posvađali. Drugovi habulinoidi, sudionici kumrovečkog maskenbala, vi balegari koji pričate o zločincu Titu kao brendu (?) dužni ste neke odgovore.
22. lipanj, kao Dan antifašističke borbe obilježava se od 1991., dakle od osamostaljenja Hrvatske, zbog nategnute simbolike. Do tada se slavio 27.srpnja.
Odlučite konačno kad ste pokazali mišiće i ustali, 27.srpnja 1941. kad je izvršen pokolj Hrvata u Srbu i okolici ili 22. lipnja kad je propao savez tate Staljina s Hitlerom?”
