Rusija je tijekom najnovijeg kruga pregovora o okončanju rata u Ukrajini ponovno iznijela jedan od svojih ključnih sigurnosnih zahtjeva, povlačenje NATO-ovih snaga na položaje koje su zauzimale 1997. godine. Takav bi zahtjev, ako bi bio prihvaćen, imao dalekosežne posljedice za sigurnosnu arhitekturu Europe, a obuhvatio bi i Hrvatsku te niz drugih država koje su u međuvremenu postale članice Sjevernoatlantskog saveza.
Prema pisanju američkog lista The New York Times, ruski predstavnici iznijeli su taj zahtjev tijekom zatvorenih razgovora s izaslanicima američkog predsjednika Donalda Trumpa, održanih u Abu Dhabiju. Moskva je svoje stavove predstavila i u pisanom dokumentu koji su ruski dužnosnici podijelili tijekom pregovora, a čiju su autentičnost potvrdile dvije osobe upoznate s njihovim tijekom.
Dokument, kako navodi NYT, a prenosi Ukrajinska Pravda, pokazuje da ruski predsjednik Vladimir Putin nije bitno odustao od svojih temeljnih geopolitičkih ciljeva, unatoč višemjesečnim diplomatskim nastojanjima Washingtona da pronađe put prema okončanju rata u Ukrajini.
Povratak na stanje iz 1997. značio bi veliko preslagivanje Europe
Ruski zahtjev nije nov. Moskva je još u prosincu 2021., neposredno prije početka sveobuhvatne invazije na Ukrajinu, od NATO-a zatražila da zaustavi daljnje širenje i povuče vojnu infrastrukturu na položaje koje je Savez zauzimao prije proširenja 1997. godine.
U praksi bi takav zahtjev značio da NATO mora povući svoje snage i vojnu infrastrukturu iz država koje su članicama Saveza postale nakon te godine. Među njima su Poljska, Češka, Mađarska, baltičke države, Hrvatska, Albanija, Crna Gora, Sjeverna Makedonija, Finska i Švedska.
Riječ je, dakle, o zahtjevu koji bi izravno zahvatio sigurnosni položaj velikog dijela srednje, istočne i sjeverne Europe, uključujući i hrvatsko članstvo u NATO-u.
Moskva se poziva na hladnoratovski model Europe
Posebno je zanimljivo da su ruski predstavnici tijekom razgovora u Abu Dhabiju, prema navodima američkog lista, europsku sigurnosnu arhitekturu Hladnog rata i nekadašnji Varšavski pakt istaknuli kao svojevrsni model za poslijeratno uređenje kontinenta.
Ruska strana navodno smatra da su tadašnje jasno razgraničene sfere utjecaja i dogovori između Washingtona i Moskve smanjivali opasnost od izravnog sukoba velikih sila.
Takvo viđenje podrazumijeva povratak na poredak u kojem bi velike sile imale presudan utjecaj na sigurnosne i političke odluke manjih država. Upravo je takav pristup u suprotnosti s temeljnim načelom europske sigurnosne arhitekture, pravom svake suverene države da samostalno odlučuje o svojim međunarodnim povezivanjima i sigurnosnim aranžmanima.
Amerikanci traže konkretne korake, Moskva zasad ne popušta
Prema izvorima na koje se poziva NYT Trumpovi izaslanici Jared Kushner i Steve Witkoff ruskim su predstavnicima poručili da se međunarodne okolnosti bitno razlikuju od onih s kraja 2021. godine te ih pozvali da svoje prijedloge usmjere prema budućnosti.
Washington je, navodno, spreman razmotriti nove ruske prijedloge, ali očekuje konkretne poteze Moskve koji bi pridonijeli smanjenju napetosti.
Iako dokument pokazuje da Rusija zasad ostaje pri svojim maksimalističkim zahtjevima, osobe upoznate s pregovorima tvrde da su ruski dužnosnici tijekom razgovora ipak ostavili mogućnost određene fleksibilnosti.
Zasad nema naznaka da je Moskva spremna odustati od ideje o promjeni europskog sigurnosnog poretka.
Za Hrvatsku je pitanje posebno važno
Hrvatska je članica NATO-a od 2009. godine, a njezin položaj u Savezu dio je sigurnosnog sustava koji se nakon završetka Hladnog rata postupno proširio na srednju, istočnu i sjevernu Europu.
Ruski zahtjev za povratkom NATO-a na položaje iz 1997. stoga nije samo pitanje odnosa Moskve i Kijeva niti bilateralnih pregovora Rusije i SAD-a. Njegovo prihvaćanje otvorilo bi pitanje sigurnosnog položaja niza europskih država koje nisu sudjelovale u oblikovanju rusko-američkih odnosa tijekom Hladnog rata.
Upravo je zato takav prijedlog za europske članice NATO-a neprihvatljiv u svojoj osnovi, sigurnost kontinenta ne može se uređivati preko glava država na koje bi se takvi dogovori izravno odnosili.
Rusija, drugim riječima, ne traži samo dogovor o Ukrajini. Njezin zahtjev za povratkom NATO-a na stanje iz 1997. pokazuje da Moskva i dalje nastoji otvoriti mnogo šire pitanje, tko ima pravo odlučivati o budućem sigurnosnom poretku Europe.
