Vlada Andreja Plenkovića predstavila je prijedlog državnog proračuna za 2027. godinu, prema kojem će prihodi iznositi 37,3 milijarde eura, a rashodi čak 41,5 milijardi. Najveći pojedinačni iznosi namijenjeni su mirovinskom sustavu, obrani, zdravstvu i infrastrukturi. Izdvajanja za obranu rastu na više od dvije milijarde eura, dok se za mirovine planira gotovo 11 milijardi.
Državni proračun za 2027. godinu težak je 41,5 milijardi eura, a razlika između planiranih prihoda i rashoda iznosi 4,2 milijarde eura. Predstavljajući prijedlog proračuna na sjednici Vlade, premijer Andrej Plenković poručio je da Hrvatska, unatoč globalnim sukobima, energetskim šokovima i inflatornim pritiscima, nastavlja politiku stabilnih javnih financija i ulaganja u razvoj.
Prihodi bi trebali porasti za dva posto, na 37,3 milijarde eura, dok će rashodi porasti nešto više od dva posto.
Vlada za 2027. projicira gospodarski rast od 2,1 posto, inflaciju od 2,7 posto i proračunski deficit opće države od 2,9 posto BDP-a. Javni dug trebao bi se smanjiti na 55,3 posto BDP-a.
No, iza velikih brojki krije se i jasna slika političkih prioriteta, država sve više novca usmjerava u obranu, mirovine, zdravstvo i infrastrukturu, a stvarni učinak pojedinih najavljenih projekata ovisit će o njihovoj provedbi.
Obrana postaje jedan od najvećih proračunskih prioriteta
Jedna od najuočljivijih promjena u novom proračunu odnosi se na Ministarstvo obrane. Njegov proračun raste s 1,064 milijarde na 2,005 milijardi eura.
Time Hrvatska prelazi razinu od dva posto BDP-a izdvajanja za obranu.
Novac je namijenjen modernizaciji Hrvatske vojske, nabavi tenkova Leopard, raketnog sustava HIMARS, besposadnih letjelica, višenamjenskog broda korvete te unapređenju sposobnosti borbenih zrakoplova Rafale.
Nastavlja se i temeljno vojno osposobljavanje, a Vlada najavljuje povratak vojske u pojedine dijelove Hrvatske, uključujući ulaganja u vojarnu u Belom Manastiru.
Povećana izdvajanja za obranu odraz su promijenjenih sigurnosnih okolnosti u Europi i pritiska na članice NATO-a da povećaju ulaganja u vlastite obrambene sposobnosti.
Za mirovine gotovo 11 milijardi eura
Najveći socijalni izdatak države i dalje je mirovinski sustav. Za mirovine se u 2027. planira gotovo 11 milijardi eura, 875 milijuna više nego ove godine.
Plenković ističe da će mirovine nastaviti rasti zahvaljujući poboljšanoj formuli usklađivanja, povećanju godišnjeg dodatka i ukidanju poreza na dohodak na mirovine.
Vlada time želi pokazati da umirovljenici ostaju jedan od glavnih prioriteta proračunske politike, osobito u okolnostima kada rast životnih troškova i dalje opterećuje kućne budžete.
Za stanovanje 246 milijuna, za dječje vrtiće 163 milijuna eura
Među važnijim stavkama proračuna nalazi se i stambena politika. Za provedbu Nacionalnog plana stambene politike osigurano je 246 milijuna eura.
Kroz program priuštivog stanovanja najavljena je gradnja do 1000 stanova u 16 gradova i općina.
Za podršku dječjim vrtićima osigurana su 163 milijuna eura, dok se za izgradnju i opremanje škola planira 220 milijuna eura.
Cilj je omogućiti jednosmjensku nastavu i stvoriti uvjete za uvođenje cjelodnevne škole.
Dodatnih 120 milijuna eura namijenjeno je prijevozu, prehrani i udžbenicima učenika osnovnih škola.
Vlada najavljuje i nastavak mjera za obitelji, uključujući isplatu pune plaće tijekom roditeljskog dopusta, povećanje jednokratnih potpora i porezne olakšice za povratnike.
Zdravstvo: 237 milijuna eura za Nacionalnu dječju bolnicu
Veliki projekti najavljeni su i u zdravstvu. Za izgradnju Nacionalne dječje bolnice u Zagrebu osigurano je 237 milijuna eura.
Nastavlja se izgradnja i dovršetak kompleksa Klinike za infektivne bolesti Fran Mihaljević, obnova KB-a Dubrava i završetak obnove KBC-a Zagreb nakon potresa.
U pripremi su i novi klinički bolnički centri u Osijeku i Splitu, kao i nova opća bolnica u Šibeniku.
Najavljeni su i Centar za hitnu medicinu u Slavonskom Brodu, dnevna bolnica u Velikoj Gorici te sedam novih objekata hitne pomoći u Istri.
Riječ je o projektima koji bi, ako budu realizirani u najavljenim rokovima, trebali značajno unaprijediti dostupnost i kvalitetu zdravstvene zaštite.
Više od milijarde eura za demografiju
Plenković je posebno istaknuo da Hrvatska prvi put prelazi milijardu eura ulaganja u demografsku revitalizaciju i obiteljsku politiku.
Ulaganja obuhvaćaju vrtiće, škole, obiteljske potpore, stambene programe i mjere usmjerene na povratak hrvatskih državljana iz inozemstva.
Nastavlja se i program Zaželi, kojim se zapošljavaju teže zapošljive osobe, a starijim i nemoćnim građanima pruža pomoć u njihovim domovima.
Šire se usluge osobne asistencije za osobe s invaliditetom, nastavlja financiranje inkluzivnog dodatka i izgradnja centara za starije osobe. Uvodi se i nova usluga odmora od skrbi za članove obitelji koji dugotrajno skrbe o svojim bližnjima.
Obnova, promet i infrastruktura
Za obnovu nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa do sada je, prema podacima koje je iznio premijer, uloženo 5,3 milijarde eura, a ulaganja se nastavljaju.
U prometnoj infrastrukturi prioriteti su brze ceste, autoceste, modernizacija željeznice, nabava novih vlakova i brodova te razvoj pomorske i lučke infrastrukture.
Nastavljaju se i velika ulaganja u vodno-komunalnu infrastrukturu. Plenković je podsjetio da je u posljednjih deset godina u taj sektor uloženo šest milijardi eura.
Za gospodarenje otpadom predviđeno je 200 milijuna eura, uključujući sanaciju zatvorenih odlagališta, izgradnju centara za gospodarenje otpadom i energana.
Energetska sigurnost i zaštita građana
Vlada najavljuje nastavak ograničavanja cijena električne energije i plina kako bi se zaštitila kućanstva od novih energetskih šokova.
Istodobno se planiraju ulaganja u širenje kapaciteta LNG terminala na Krku, plinsku i elektroenergetsku infrastrukturu, baterijske sustave i geotermalnu energiju.
Novac je predviđen i za poljoprivredu i ribarstvo, s ciljem povećanja domaće proizvodnje i jačanja prehrambene sigurnosti.
Sport, kultura i branitelji
Proračun predviđa i nastavak ulaganja u sportsku infrastrukturu. Među projektima su dovršetak kampa Hrvatskog nogometnog saveza, izgradnja stadiona Dinama na Maksimiru i stadiona Hajduka na Poljudu te Centar vodenih sportova u Zagrebu.
Za zdravstvene preglede sportaša mlađih od 18 godina osigurano je 11 milijuna eura, a mjera bi trebala obuhvatiti oko 145.000 sportaša.
Nastavlja se izgradnja veteranskih centara u Biogradu na Moru, Krapini, Osijeku, Senju i Virovitici, kao i dovršetak centara u Pakracu i Slunju.
Za kulturu se nastavlja financiranje kulturne iskaznice za mlade, obnova kulturne baštine te ulaganja u muzeje i arhive.
