Bolovi u donjem dijelu leđa muče stotine milijuna ljudi diljem svijeta, a njihovi uzroci često nisu onakvi kakvima ih zamišljamo. Stručnjaci upozoravaju da problem mogu izazvati i pretjerana tjelesna aktivnost i dugotrajno sjedenje, ali i stres te forsiranje uspravnog držanja.
Bol u leđima jedan je od najčešćih zdravstvenih problema današnjice, a mnogi se s njom susreću već nakon sasvim uobičajenih svakodnevnih aktivnosti. Dovoljno je nekoliko sati rada u vrtu, dugo sjedenje za računalom ili dan proveden u nekom neuobičajenom položaju da se sljedećeg jutra probudimo s ukočenim i bolnim leđima.
Kako prenosi The Guardian, rema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, bol u donjem dijelu leđa vodeći je uzrok invaliditeta u svijetu. Procjenjuje se da s tim problemom živi oko 600 milijuna ljudi, a do 2050. godine broj bi mogao premašiti 800 milijuna, ponajprije zbog rasta i starenja svjetskog stanovništva.
Iako mnogi za bolove automatski okrivljuju madrac, nepravilno sjedenje ili podizanje teških predmeta, stvarni uzroci mogu biti mnogo složeniji. Kako piše The Guardian, stručnjaci upozoravaju na nekoliko iznenađujućih čimbenika koji mogu potaknuti bolove u leđima.
Previše aktivnosti, ali i premalo kretanja
Probuditi se s bolovima u leđima, a da pritom nismo doživjeli nikakvu ozljedu, nije nimalo neobično. Osteopatkinja i naturopatkinja Hannah Whitcombe objašnjava da uzrok često treba potražiti u aktivnostima prethodnog dana, a ne u madracu na kojem smo spavali.
Neuobičajeno naporan dan može opteretiti mišiće i zglobove, pa se posljedice osjete tek sljedećeg jutra. Međutim, jednako tako problem može nastati zbog premalo kretanja i dugotrajnog sjedenja.
Drugim riječima, ako se probudite s bolnim leđima, vrijedi razmisliti o tome kako ste proveli cijeli prethodni dan, a ne samo o osam sati sna.
Fizioterapeutkinja i klinička istraživačica Mindy Cairns primjećuje da se bolovi često pojačavaju tijekom ljeta. Razlog su, među ostalim, aktivnosti koje tijekom godine rjeđe prakticiramo. Višesatno pranje terase, rad u vrtu ili putovanja uz česte promjene kreveta mogu dodatno opteretiti leđa.
S druge strane, uredski radnici često provode i do 12 sati dnevno sjedeći kada se zbroje radno vrijeme, putovanje i večernje gledanje televizije. Takva neaktivnost može imati ozbiljne posljedice za mišićno koštani sustav.
Problem može nastati i kod sportaša koji leđa izlažu ponavljajućim opterećenjima. Kako ističe fizioterapeut Antony Bush, bolovi često nemaju samo jedan uzrok, nego nastaju kombinacijom različitih čimbenika. Zato je važno sagledati cjelokupne životne navike.
Može li i pravilno držanje izazvati bolove?
Godinama slušamo savjete da moramo sjediti uspravno, držati ramena unatrag i izbjegavati pogrbljen položaj. Međutim, pretjerano forsiranje takvog držanja može imati suprotan učinak.
Stručnjaci upozoravaju da dugotrajno zadržavanje ukočenog, potpuno uspravnog položaja može stvarati napetost u određenim mišićima. Problem nije samo u pogrbljenom sjedenju, nego i u tome što predugo ostajemo u jednom položaju.
Londonska osteopatkinja Anisha Joshi ističe da je za kralježnicu najkorisnije opušteno i prilagodljivo držanje koje omogućuje prirodno kretanje. To znači da povremeno mijenjanje položaja može biti korisnije od pokušaja da cijeli dan sjedimo u jednom idealnom položaju.
Slična pravila vrijede i za podizanje tereta. Iako se tradicionalno savjetuje podizanje predmeta uz ravna leđa i savijena koljena, istraživanja nisu potvrdila da jedna univerzalna tehnika može spriječiti bolove.
Puno je važnije podizati teret razumno, prilagoditi opterećenje vlastitim mogućnostima i postupno jačati mišiće koji podupiru kralježnicu.
Stres se može doslovno odraziti na leđima
Psihičko opterećenje nije samo pitanje raspoloženja. Dugotrajan stres može se odraziti i na tijelo, uključujući mišiće i vezivna tkiva leđa.
Osteopatkinja Emma Hayward objašnjava da stres može pridonijeti povećanoj napetosti u tijelu i promjenama u načinu kretanja. Zbog toga čak i manja fizička opterećenja mogu izazvati intenzivniju bol.
U svojoj praksi, kako navodi, često susreće osobe koje su uz bolove u donjem dijelu leđa istodobno prolazile kroz značajno stresna životna razdoblja.
Stres pritom može pojačati doživljaj boli, zbog čega se njezino liječenje ne bi trebalo svesti isključivo na fizičke simptome.
Fizioterapeut Antony Bush također upozorava na važnost psiholoških čimbenika u razvoju kronične boli. Način na koji osoba doživljava vlastito zdravstveno stanje, razina zabrinutosti i osjećaj sigurnosti u vlastito tijelo mogu utjecati na oporavak.
Snimanje kralježnice ne otkriva uvijek pravi uzrok boli
Kada se pojave bolovi u leđima, mnogi očekuju da će magnetska rezonancija ili rendgenska snimka odmah pokazati što nije u redu. Međutim, nalazi snimanja često ne odgovaraju intenzitetu simptoma.
Izbočenja međupršljenskih diskova, promjene na zglobovima i znakovi trošenja mogu se pronaći i kod ljudi koji nemaju nikakve bolove. Takve promjene često su dio prirodnog procesa starenja.
Fizioterapeut Neil O’Connell, koji je sudjelovao u izradi kliničkih smjernica za liječenje bolova u donjem dijelu leđa britanskog Nacionalnog instituta za zdravlje i izvrsnost skrbi (NICE), uspoređuje takve promjene s borama na licu. One same po sebi ne znače da postoji ozbiljan zdravstveni problem.
Zanimljivo je i da način na koji liječnici pacijentima objašnjavaju rezultate snimanja može utjecati na njihov doživljaj boli. Ako se uobičajene promjene predstave kao ozbiljno oštećenje kralježnice, osoba može postati zabrinutija i manje sigurna u vlastitu sposobnost oporavka.
Kako prenosi The Guardian, Bush upozorava da se zbog takvih nalaza pacijenti mogu početi doživljavati kao osobe s trajno oštećenim leđima, iako za takav zaključak često nema razloga.
Zbog toga međunarodne kliničke smjernice ne preporučuju rutinsko snimanje svakog pacijenta s bolovima u leđima. O potrebi za dodatnom dijagnostikom liječnik odlučuje na temelju simptoma i kliničkog pregleda.
Što možemo učiniti kako bismo zaštitili leđa?
Stručnjaci se slažu da je najvažnije pronaći ravnotežu između aktivnosti i odmora. Dugotrajno sjedenje treba prekidati, a tjelesnu aktivnost prilagoditi vlastitim mogućnostima.
Korisno je uvesti nekoliko jednostavnih navika:
-Redovito ustajati i mijenjati položaj tijekom rada za računalom.
-Izbjegavati višesatno zadržavanje u istom položaju, čak i kada je držanje pravilno.
-Postupno povećavati tjelesnu aktivnost i jačati mišiće trupa.
-Pripaziti na naglo povećanje fizičkog opterećenja, osobito tijekom rada u vrtu i kućanskih poslova.
-Voditi računa o stresu i pronaći načine za njegovo smanjivanje.
-Ne zaključivati da je kralježnica ozbiljno oštećena samo na temelju nalaza snimanja.
Važno je pritom imati na umu da bol u leđima ne znači automatski ozbiljnu ozljedu. Simptomi se mogu mijenjati, a oporavak zahtijeva vrijeme.
Ako je bol izrazito jaka, dugotrajna, pogoršava se ili je praćena drugim zabrinjavajućim simptomima, potrebno je potražiti liječničku pomoć.
Poruka stručnjaka prilično je jasna: leđa ne trebamo cijeli dan držati ukočenima niti ih potpuno štedjeti od pokreta. Umjereno kretanje, raznoliki položaji i briga o mentalnom zdravlju važni su dijelovi očuvanja zdravlja kralježnice.
