Sukob oko mogućeg povratka prof. dr. sc. Dijane Zadravec na čelo Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju prerastao je u mnogo širu priču od običnog kadrovskog pitanja. U središtu su dugogodišnji sukobi unutar KBC-a Sestre milosrdnice, prijave nepravilnosti, nalazi državnih inspekcija, sudski postupci i pitanje odgovornosti za upravljanje javnom zdravstvenom ustanovom.
Što se zapravo događa u jednoj od najvećih hrvatskih bolnica? Je li protivljenje dijela radiologa imenovanju Dijane Zadravec posljedica opravdanih profesionalnih razloga ili je riječ o nastavku dugogodišnjeg sukoba koji ima i svoju institucionalnu, financijsku i pravnu pozadinu?
Dokumentacija koju je potrebno staviti u širi kontekst pokazuje da ovaj slučaj zahtijeva puno ozbiljniju analizu od one koja se svodi na medijske izjave, međusobne optužbe i pitanje međuljudskih odnosa. Ako uopće i postoji pitanje međuljudskih odnosa, jer je ovsje riječ o otkrivanju i prijavljivanju nepravilnosti koje mnogima donose novac.
Od profesionalne karijere do upravljačkih funkcija
Prof. dr. sc. Dijana Zadravec liječnica je, specijalistica kliničke radiologije i subspecijalistica neuroradiologije, doktorica znanosti i znanstvena savjetnica. Njezina profesionalna karijera uključuje klinički, znanstveni, nastavni i organizacijski rad.
Obnašala je dužnost zamjenice ravnatelja KBC-a Sestre milosrdnice od 2016. do 2020. godine te predstojnice Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju od 2016. do 2021. godine. Aktivna je u akademskom i stručnom radu, a sudjelovala je i u organizaciji međunarodnih znanstvenih skupova te izradi sveučilišnih udžbenika i stručnih publikacija.
Posebno se ističe njezin angažman na projektu Radiološkog edukacijskog centra, za koji su osigurana bespovratna sredstva u iznosu od približno 4,3 milijuna eura. Projekt je uključivao modernizaciju radiološke infrastrukture i nabavu uređaja za magnetsku rezonanciju snage 3 Tesla.
Navedeni profesionalni rezultati važan su dio njezina životopisa, ali sami po sebi ne mogu zamijeniti objektivnu procjenu njezinih rukovoditeljskih sposobnosti. Jednako tako, profesionalni sukobi i osporavanja ne mogu biti zamjena za provjeru konkretnih činjenica, a činjenice su poprilično nezgodne za protivnike dr. Zadravec.
Inspekcijski nalazi koji otvaraju ozbiljna pitanja o poslovanju bolnice
Jedan od najvažnijih dijelova dokumentacije u koju je imala uvid Hrvatska danas odnosi se na inspekcijske nadzore Ministarstva financija i Ministarstva zdravstva provedene 2021. godine.
Prema navodima iz zapisnika nadzori su utvrdili niz nepravilnosti u poslovanju KBC-a Sestre milosrdnice, uključujući pitanja javne nabave, evidentiranja medicinskog materijala, obračuna rada i financijskih odnosa s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.
Među posebno značajnim nalazima navode se nabava lijekova i medicinskog materijala bez provođenja odgovarajućih postupaka javne nabave, prekoračenja ugovorenih vrijednosti pojedinih građevinskih radova i usluga, nepravilnosti u evidentiranju i obračunu prekovremenog rada, problemi s evidentiranjem zaliha ugradbenog medicinskog materijala, utvrđeni slučajevi u kojima dokumentacija za obračun nije sadržavala predviđene potpise odgovornih osoba, te nepravilnosti u iskazivanju cijena medicinskog materijala prema HZZO-u.
Posebnu pozornost privlači podatak da je prema nalazima zdravstvene inspekcije od 2019. do travnja 2021. za lijekove i potrošni medicinski materijal bez provedenih postupaka javne nabave isplaćeno ukupno više od 72,7 milijuna kuna.
Takvi nalazi otvaraju pitanja odgovornosti upravljačkih struktura bolnice, kontrole financijskih tokova i nadzora nad korištenjem javnih sredstava.
Važno je pritom razlikovati utvrđene nepravilnosti u poslovanju ustanove od individualne kaznene odgovornosti. Inspekcijski nalaz sam po sebi ne znači da je određena osoba počinila kazneno djelo. No, dr. Zadravec podijela je i konkretne kaznene prijave, ali DORH nije na to promptno reagirao, kao u nekim drugim slučajevima.
Kaznene prijave i dugogodišnji sporovi
Dr. Zadravec je tijekom obnašanja rukovoditeljskih dužnosti ukazivala na nepravilnosti u poslovanju, a njezine su prijave izazvale dugotrajne sukobe s pojedinim zaposlenicima i tadašnjim upravljačkim strukturama.
Podnijela je nekoliko kaznenih prijava iz razdoblja od 2020. do 2021. godine, među kojima su prijave povezane s obračunom prekovremenog rada, poslovnom dokumentacijom i postupanjem odgovornih osoba bolnice.
Posebno se ističe prijava protiv dr. Vladimira Kalouseka, koja se odnosila na potpisivanje interne dokumentacije za nabavu i obračun medicinskog materijala. Kasniji inspekcijski nalazi potvrdili dio nepravilnosti na koje je upozoravala.
U dokumentaciji, koju je Hrvatska danas imala na uvid, se također navodi da je protiv nje pokrenuto više postupaka, uključujući disciplinski i sudski postupak zbog prijave protiv Kalouseka, koji su završili u njezinu korist.
Spor oko otkaza: Što je doista odlučio sud?
Jedan od najvažnijih elemenata cijelog slučaja jest sudski postupak vezan uz prestanak radnog odnosa Dijane Zadravec na rukovodećoj poziciji.
Općinski radni sud u Zagrebu prvotno je presudio u njezinu korist, ocijenivši otkaz nedopuštenim. U obrazloženju se, kako se navodi, osvrnuo i na dugotrajne odnose u radnoj sredini te okolnosti prijavljivanja nepravilnosti.
Nakon žalbe KBC-a Sestre milosrdnice, Županijski sud u Puli ukinuo je prvostupanjsku presudu, a u ponovljenom postupku donesena je nova odluka. Županijski sud u Puli potom je preinačio prvostupanjsku odluku i odbio tužbeni zahtjev Dijane Zadravec.
Zadravec je nakon toga podnijela prijedlog za dopuštenje revizije Vrhovnom sudu Republike Hrvatske. Vrhovni sud prihvatio je prijedlog u odnosu na šest pravnih pitanja. Vrhovni sud je prihvaćanjem prijedloga za dopuštenje revizije po šest pravnih pitanja koja snažno pokazuju totalnu nezakonitost donesene pravomoćne presude, pokazao da u postupku o odlučivanju o tim pravnim pitanjima koji tek predstoji, prvostupanjska presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu s utvrđenjem nezakonitosti otkaza ima svoje pravno i činjenično utemeljenje, a da je presuda Županijskog suda u Puli nezakonita.
To znači da, iako presuda Županijskog suda u Puli ima formalni status pravomoćnosti, njezina pravna ispravnost i zakonitost predmet je daljnjeg ispitivanja Vrhovnog suda u revizijskom postupku u kojem će na temelju prihvaćenih pravnih pitanja iz prijedloga za reviziju dati konačnu ocjenu o ishodu ovog postupka odnosno o zakonitosti presude Županijskog suda u Puli na koju se sada pozivaju mediji i pobunjeni radiolozi.
Protivljenje dijela radiologa i pitanje zaštite pacijenata
Aktualni sukob ponovno je otvorio pitanje odnosa dijela zaposlenika radiološke službe prema mogućem imenovanju Zadravec na čelnu funkciju.
Kako doznajemo iz više izvora upoznatih sa stanjem u KBC-u Sestara milosrdnica pojedini radiolozi protive se njezinu povratku zbog ranijih sukoba i prijava nepravilnosti. Izvori smatraju i da se pritiskom na upravu i javnim istupima pokušava spriječiti njezino imenovanje, upravo zato da se ne bi zaustavila dosadašnja prokušana shema velike zarade. Naime, radiolozi koji su dali otkaz imaju osnovnu mjesečnu plaću oko 3 tisuće eura, ali na prekovremenima zarađuju ukupno pet, šest, pa i do osam tisuća eura mjesečno. Upravo to je, smatraju upućeni, jedan od razloga zašto je inscenirana pobuna. Također, upućeni tvrde kako i nevjerojatan broj prekovremenih sati spada u domenu DORH-a.
Upravo zato taj dio zaposlenika svoje protivljenje imenovanju dr. Zadravec obrazlaže zabrinutošću za organizaciju rada, međuljudske odnose i kontinuitet zdravstvene skrbi.
Posebno je osjetljiva situacija onkoloških bolesnika, kojima pravodobna radiološka dijagnostika može biti presudna za daljnje liječenje, a to se ne bi smjelo koristiti kao sredstvo pritiska u kadrovskim i profesionalnim sporovima.
Je li riječ o osobnom sukobu ili problemu sustava?
Slučaj Dijane Zadravec pokazuje koliko duboki institucionalni sukobi mogu postati kada se isprepletu upravljačke ovlasti, prijavljivanje nepravilnosti, financijsko poslovanje i profesionalni interesi zaposlenika.
Ako su nepravilnosti prijavljene, institucije ih moraju istražiti. Ako postoje dokazi o nezakonitom postupanju, odgovornost se mora utvrditi u odgovarajućem postupku. Ako se netko protivi imenovanju na rukovodeću funkciju, mora imati mogućnost argumentirano iznijeti svoje razloge.
Jednako tako, osoba koja prijavljuje nepravilnosti mora imati zakonsku zaštitu od eventualne odmazde, ali i odgovornost za točnost svojih javnih tvrdnji.
Jer javnost ima pravo znati što se događalo u jednoj od najvećih hrvatskih bolnica, kako su se trošila javna sredstva, jesu li prijavljene nepravilnosti istražene i jesu li pacijenti u cijelom sukobu doista bili na prvome mjestu.
Kako je sve krenulo?
Još 2016., tada kao zamjenica ravnatelja dr. Dijana Zadravec je razotkrila da je tadašnji predstojnik Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju dr. Zoran Brnić za sebe i za još osam drugih radiologa Zavoda kroz dulje razdoblje u službenim evidencijama prisustva na radu evidentirao prekovremene sate koji nisu bili odrađeni, takve evidencije je dao na obračun i isplatu plaće i svima je isplaćena plaća za neostvareni rad. Zbog takvog načina obračuna plaće Brniću i ostalim radiolozima isplaćeni su vrlo visoki iznosi plaće, znatno više od bilo kojeg drugog liječnika koji je ostvarivao pravo na plaću u redovnom i prekovremenom obavljanju posla, tako da je npr. jednom od tih radiologa isplaćena plaća u iznosu od 35 tisuća kuna. Time je Brnić, prema kaznenoj prijavi, za sebe i druge radiologe pribavio protupravnu imovinsku korist.
Otkrivenu nezakonitost prijavila je ravnatelju Mariju Zovaku koji nije poduzeo nikakve mjere i zataškao je slučaj, a nakon toga i zbog zataškavanja podnijela je u siječnju 2020. kaznenu prijavu ŽDO-u u Zagrebu protiv Marija Zovaka zbog kaznenog djela neprijavljivanja kaznenog djela. Predmet do sada nije riješen.
Drugi izvor Hrvatske danas iz bolnice potvrdio je kako je bila upravo riječ o praksi koja je prokušana već dugi niz godina i funkcionira i dan danas.
Insceniran sukob
U travnju 2020., kako stoji u prijavi, insceniran je sukob s Mijom Primorac, službenicom KBC, a dr. Zadravec je zbog toga podnijela kaznenu prijavu protiv tadašnjeg ravnatelja Marija Zovaka Općinskom državnom odvjetništvu u Zagrebu, a zbog kaznenog djela zlouporabe službene ovlasti. Ta prijava vodi se kod Županijskog državnog odvjetništva u Zagrebu, do sada nije riješena.
Prijava protiv Beroša
Javnosti je poznat i slučaj telefonskog razgovora dr. Zadravec i tadašnjeg ministra zdravstva Vilija Beroša. U kolovozu 2020. je podnijela Općinskom kaznenom državnom odvjetništvu u Zagrebu kaznenu prijavu protiv Beroša zbog kaznenog djela neovlaštenog zvučnog snimanja i prisluškivanja. Do 17. listopada 2024. nije rješavana, a tada odbačena. Dijana Zadravec je nastavila kazneni progon podnošenjem prijedloga sucu istrage Županijskom sudu u Zagreba za provođenje dokazne radnje prvog ispitivanja osumnjičenika, što je sud 9. srpnja 2025. odbio.
Protiv tog rješenja podnijela je žalbu koja je prihvaćena 22. prosinca 2025. Sudac istrage Županijskog suda u Zagrebu je 9. travnja 2026. je naložio ispitivanje osumnjičenog Beroša, protiv tog rješenja on je podnio žalbu koja do danas nije riješena.
Zloporaba položaja i ovlasti i krivotvorenje
U travnju 2021. dr. Zadravec je podnijela ŽDO-u u Zagrebu kaznenu prijavu protiv nepoznatih odgovornih osoba KBC Sestre milosrdnice zbog kaznenog djela zlouporabe položaja i ovlasti, te protiv Vladimira Kalouseka zbog kaznenog djela krivotvorenja isprave. Ta prijava do sada nije rješena.
Prijava se odnosi na krivotvorenje poslovne dokumentacije bolnice na obrascu “Zahtjev za nabavu – odjavu – obračun coil – intervencijska neurologija – aktivnost državnog proračuna“. Taj obrazac služi evidentiranju potrošnje lijekova i za nabavu novih lijekova i potrošnog intervencijskog materijala. Prijavljeni Kalousek je na obrascu i u predviđenoj rubrici za potpis predstojnice, stavio svoj potpis bez znanja i odobrenja predstojnice, a nakon toga je taj dokument bez kontrole istinitosti iznedenih podataka dostavio fakturnom odjelu radi plaćanja tako nabavljenih lijekova i potrošnog intervencijskog materijala.
Nakon što je u 2021. proveden inspekcijski nadzor Ministarstva financija i Ministarstva zdravstva o zakonitosti trošenja proračunskih sredstava u KBC, zapisnikom tih inspekcijskih nadzora potvrđeno je nezakonito manipuliranje dr. Kalouseka nabavkom lijekova i potrošnog materijala, što je opisano u podnesenoj kaznenoj prijavi.
Iste godine, tada još uvijek kao predstojnica Kliničkog zavoda ovlaštena za organizaciju rada i zadužena za zakonitost pružanja zdravstvene skrbi pacijentima, dr. Dijana Zadravec je sastavila raspored rada kojim je obuhvaćena i radiologinja Karolina Bolanča Čulo.
Bolanča Čulo je odbila taj radni zadatak vezan uz onkološke pacijente, zbog čega je dr. Zadravec predložila ravnatelju Zovaku da radi povrede radne obveze Bolanči Čulo izda pisano upozorenje na propuste u radu.
Ravnatelj Zovak nije prihvatio taj prijedlog, a Bolanča Čulo je, poznato je javnosti, organizirala prosvjed ispred Klinike za tumore u Ilici tvrdeći da je mobingirana.
Istog dana njezin suprug Branimir Čulo nije došao na posao prema rasporedu i ostavio je ultrazvučnu ambulantu praznom, a pacijente nezbrinutima. Zbog takvog propusta u radu sa štetom za pacijente, dr.Zadravec podnijela je prijedlog Zovaku za izdavanje pisanog upozorenja i Branimiru Čuli. Zovak niti taj prijedlog nije prihvatio.
Nakon kaznene prijave protiv dr. Kalouseka, on protiv dr. Zadravec podosi zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka kod HLK tvrdeći da je podnošenjem kaznene prijave iskazala nedolični odnos prema kolegi liječniku. U tom disciplinskom postupku prof. Zadravec je pravomoćno oslobođena.
Zbog istog razloga Kalousek je podnio i privatnu tužbu Općinskom kaznenom sudu u Zagrebu zbog kaznenog djela klevete. U tom postupku prof. Zadravec je pravomoćno oslobođena.
Zbog istog događaja Kalousek je podnio Općinskom građanskom sudu u Zagrebu tužbu za naknadu štete zbog povrede prava osobnosti. U tom postupku tužba Kalouseka je pravomoćno odbijena.
Iz svega što se događalo i ponovno se događa, kažu izvori Hrvatske danas, vidljivo je da je dr. Zadravec zapravo zviždačica, koja je pokušala zaustaviti niz nepravilnosti a vjerojatno i kriminala koji se godinama odvija u tom KBC-u.
U prilog tome govori i inspekcijski nadzor Ministarstva zdravstva od 9. rujna 2021. iz kojeg su vidljive nezakonitosti nenamjenskog korištenja proračunskih sredstava i nepoštivanja ugovornih obveza prema HZZO.
Taj dokument otkriva i motive pobune protiv dr. Zadravec.
Vezano uz prekovremeni rad u bolnici ostvareni su rashodi u iznosu od 43.366.945,52 kuna. Ti rashodi evidentirani su na kontu računa plaća za redovni rad, a nisu evidentirani na kontu računa plaća za prekovremeni rad, što nije u skladu s Pravilnikom o proračunskom računovodstvu i Računskom planu.
Inspekcijski nadzor nije utvrđivao jesu li prekovremeni sati odrađeni i je li zbog povećanog troška za plaću adekvatno ostvaren veći radni učinak primjeren količini priznatog i plaćenog rada.
Na popisu 50 zaposlenika s najvećim brojem ostvarenih prekovremenih sati nalaze se radiolozi koji su potpisnici predstavke protiv dr. Zadravec.
Taj inspekcijski nadzor utvrdio je i niz nepravilnosti oko nabavke materijala i građevinskih radova.
Medijski linč
Izvori Hrvatske danas upućeni u slučaj tvrde da liječnici radiolozi i mediji svjesno iznose neistine i obmanjuju javnost tobožnjom brigom za pacijente tvrdeći da Dijana Zadravec nema organizacijskih sposobnosti za zakonito i uspješno rukovođenje Kliničkim zavodom jer je sudski potvrđeno da je njezin otkaz s tog mjesta bio zakonit.
Tvrde i kako je istina da otkaz Dijani Zadravec nije bio zakonit i da je izazvan manipulativnim tvrdnjama o nepostojećem mobingu. Kao predstojnica Kliničkog zavoda bila je dužna organizirati posao i kontrolirati ga, a ako netko ne radi svoj posao, bila je dužna poduzeti mjere radi ispravljanja propusta i sankcioniranja prekršitelja.
“Upravo je savjesno obavljanje posla protumačeno kao mobing, i to namjerno i ciljano da bi ju eliminirali i osigurali svoja dosadašnja ekstra primanja. Isto i sada poduzimaju radiolozi i to upravo svi oni koji su tada 2021. na isti način, ali radi zaštite vlastitih interesa a ne radi zaštite pacijenata, postupali nezakonito i neprimjereno zahtjevima liječničke profesije”, ocjenjuje izvor Hrvatske danas upućen u zbivanja u toj bolnici.
“Razlog za takvo združeno postupanje liječnika radiologa je i taj jer je Dijana Zadravec kao prijaviteljica nepravilnosti u KBC razotkrila i prijavila kriminal i nepravilnosti dijelom i tih liječnika radiologa koji sada ponovno aktivno rade na njezinoj eliminaciji. Njihov stvarni i pravi strah nije od Dijane Zadravec kao najkvalitetnijeg stručnjaka radiologa s dokazanim stručnim i organizacijskim sposobnostima, već želja i namjera da svoje pojedinačne i partikularne interese, uglavnom financijske, sačuvaju i u strahu se da bi Dijana Zadravec kao borac za zakonitost mogla nastaviti s razotkrivanjem njihovih nepravilnosti, a njima to nije u interesu”, zaključuje izvor Hrvatske danas.
Uz sve to, dr. Zadravec ne smije istupati u javnosti, jer joj to ne dopušta bolnica, pa tako nesmetano može teći dalje javni linč osobe koja se ne smije braniti, objašnjava drugi izvor iz KBC-a.
A po količini i intenzitetu medijskih napada vidljivo je koliko im dr. Zadravec smeta i koliko je opasna za njihov uhodani modus operandi.
