Provjerite kvalitetu zraka prije nego što obujete tenisice. Jutarnji sati nisu uvijek najbolji izbor, a ni večernja šetnja ne jamči manju izloženost onečišćenju. Evo na što trebate obratiti pozornost i kako sačuvati zdravlje tijekom boravka na otvorenom.
Šetnja je jedna od najjednostavnijih navika za očuvanje zdravlja, poboljšanje kondicije i smanjenje stresa. Ipak, kada je zrak onečišćen, važno je razmisliti o tome kada i gdje hodati. U Hrvatskoj kvaliteta zraka može se razlikovati od grada do grada, ali i između pojedinih dijelova istog grada, ovisno o prometu, vremenskim prilikama i drugim izvorima onečišćenja.
Prema podacima hrvatskog sustava za praćenje kvalitete zraka, stanje se prati na mjernim postajama diljem zemlje, a rezultati se redovito objavljuju na internetu. Građani tako mogu provjeriti kakav je zrak u njihovoj blizini prije planiranja aktivnosti na otvorenom. Podatke i prognoze moguće je pronaći na službenim stranicama Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj i Državnog hidrometeorološkog zavoda.
No, postavlja se pitanje koje zanima mnoge rekreativce: je li tijekom dana s povišenim onečišćenjem sigurnije otići u jutarnju ili večernju šetnju?
Je li jutarnji zrak čišći od večernjeg?
Svjež jutarnji zrak može djelovati ugodno, ali to ne znači da je uvijek i čišći. Tijekom hladnijih mjeseci, osobito kada je vrijeme mirno, a vjetar slab, onečišćujuće tvari mogu se zadržavati blizu tla. Temperaturna inverzija, pri kojoj se hladniji zrak zadržava ispod sloja toplijeg zraka, može dodatno otežati njihovo raspršivanje.
Takvi uvjeti mogu biti važni i u hrvatskim gradovima, posebno u razdobljima grijanja i slabog strujanja zraka. Uz promet, na kvalitetu zraka utječu i emisije iz kućnih ložišta, industrije te prijenos onečišćenja iz drugih područja.
Ni večernji sati nisu automatski sigurniji. Prometne gužve, vremenski uvjeti i lokalni izvori emisija mogu pridonijeti povećanju koncentracija pojedinih onečišćujućih tvari. S druge strane, tijekom sunčanih dana koncentracije prizemnog ozona mogu biti povišene poslijepodne.
Zbog toga ne postoji univerzalno najbolje vrijeme za šetnju kada je zrak onečišćen. Odabir bi trebao ovisiti o aktualnim mjerenjima, vremenskim prilikama i mjestu na kojem namjeravate hodati.
Kako provjeriti kvalitetu zraka prije izlaska?
Umjesto da se oslanjate na dojam da je zrak svjež ili na određeno doba dana, provjerite službene podatke za najbližu mjernu postaju.
Na hrvatskom portalu za kvalitetu zraka rezultati se prikazuju kategorijama od dobre do izuzetno loše kvalitete. Indeks se temelji na izmjerenim koncentracijama ključnih onečišćujućih tvari, među kojima su lebdeće čestice PM2,5 i PM10, dušikov dioksid, prizemni ozon i sumporov dioksid.
Kako navodi službeni portal Kvaliteta zraka u Republici Hrvatskoj, indeks prikazuje kratkoročno stanje zraka, a podaci se ažuriraju na temelju mjerenja s mjernih postaja. Pritom treba imati na umu da mjerenja u stvarnom vremenu mogu imati vremenski odmak i naknadno biti korigirana.
Obratite pozornost na nekoliko stvari:
Lokaciju mjerne postaje: podaci iz jednog dijela grada ne moraju odgovarati uvjetima u drugom dijelu.
Vrijeme mjerenja: kvaliteta zraka može se promijeniti tijekom nekoliko sati.
Razinu onečišćenja: ako je zrak ocijenjen kao loš ili vrlo loš, razmislite o smanjenju aktivnosti na otvorenom ili njihovu premještanju u zatvoren prostor.
Vlastito zdravstveno stanje: osobe s astmom, kroničnim bolestima srca i pluća te druge osjetljive skupine trebaju biti posebno oprezne.
Važno je znati da neugodan miris, vidljiva izmaglica ili izostanak tih znakova nisu pouzdan pokazatelj sigurnosti zraka. Pojedine štetne onečišćujuće tvari mogu biti prisutne i kada ih ne možemo osjetiti.
Zašto je intenzitet šetnje važan?
Hodanje je korisno za zdravlje, ali intenzitet aktivnosti utječe na količinu zraka koju udišemo. Tijekom fizičkog napora dišemo brže i dublje nego u mirovanju, pa možemo udahnuti i veću količinu onečišćujućih tvari.
Kako piše Firstpost, stručnjaci za plućne bolesti objašnjavaju kako tijekom aktivnosti na otvorenom povećava se izloženost onečišćenju upravo zato što organizam treba više zraka. Na to upozorava i liječnik Pradeep Bajad, specijalist pulmologije.
Lagano hodanje ravnom stazom nije jednako zahtjevno kao brzo hodanje uzbrdo ili intenzivno hodanje u sklopu treninga. Ipak, sporiji tempo ne čini jako onečišćen zrak sigurnim.
Kada su uvjeti povoljni za boravak na otvorenom, birajte rute udaljene od prometnih cesta, gradilišta i mjesta na kojima se spaljuje otpad. Parkovi i zelene površine mogu biti dobar izbor, ali ni oni nisu potpuno zaštićeni od onečišćenja iz obližnjih izvora.
Kada je bolje vježbati u zatvorenom prostoru?
Ako je kvaliteta zraka loša, često je pametnije prilagoditi dnevnu rutinu nego pokušavati pronaći savršen termin za šetnju.
Hodanje po stanu ili kući, vježbe pokretljivosti i lagane vježbe snage mogu pomoći u održavanju tjelesne aktivnosti dok se stanje na otvorenom ne poboljša. Takav pristup posebno je koristan tijekom epizoda izraženog onečišćenja.
Pritom ne treba zanemariti ni kvalitetu zraka u zatvorenom prostoru. Duhanski dim, dim mirisnih štapića, isparavanja tijekom kuhanja i onečišćenje koje ulazi izvana mogu pogoršati uvjete u domu.
Redovito prozračivanje prilagodite vanjskoj kvaliteti zraka, a tijekom razdoblja povišenog onečišćenja izbjegavajte provjetravanje u trenucima kada su vanjske koncentracije štetnih tvari visoke. Ako koristite pročistač zraka, odaberite uređaj primjeren veličini prostorije i redovito održavajte filtre.
Koje simptome tijekom šetnje ne smijete zanemariti?
Tijekom aktivnosti obratite pozornost na reakcije svojeg tijela, osobito ako je kvaliteta zraka loša. Kašalj, piskanje pri disanju, stezanje u prsima, vrtoglavica i neuobičajena zaduha znakovi su da trebate prekinuti aktivnost i udaljiti se od izvora onečišćenja.
Nemojte nastavljati hodati samo kako biste ostvarili zadani broj koraka ili ispunili dnevni cilj aktivnosti. Ako se simptomi pojave ili ponavljaju, obratite se liječniku.
Kod jake otežanosti disanja ili boli u prsima potrebna je hitna medicinska pomoć.
Poseban oprez preporučuje se djeci, starijim osobama, trudnicama te osobama koje imaju astmu ili druge kronične bolesti srca i pluća. Za njih je važno pratiti službene informacije i prilagoditi aktivnosti aktualnim uvjetima.
Je li ipak bolja jutarnja ili večernja šetnja?
Odgovor ovisi o kvaliteti zraka toga dana. Jutro nije uvijek sigurniji izbor, a večer ne jamči manju izloženost štetnim tvarima. Na uvjete utječu vremenske prilike, promet, lokalni izvori emisija i vrsta onečišćujuće tvari.
Najbolje je prije izlaska provjeriti podatke za najbližu mjernu postaju, izabrati manje prometnu rutu i prilagoditi intenzitet aktivnosti. Ako je zrak loš ili vrlo loš, razmotrite vježbanje u zatvorenom prostoru umjesto šetnje na otvorenom.
Redovitost tjelesne aktivnosti važna je za zdravlje, ali dobra rutina podrazumijeva i prilagodljivost. Ponekad je najbolja odluka promijeniti rutu, odgoditi šetnju ili taj dan odabrati aktivnost u zatvorenom prostoru.
Najvažnije pravilo glasi: prije šetnje provjerite kvalitetu zraka, a ne samo vremensku prognozu. Tako ćete lakše odabrati vrijeme i mjesto za kretanje te smanjiti nepotrebnu izloženost onečišćenju.
