Dok se godinama ističe važnost svjetlosti za regulaciju biološkog sata, nova istraživanja upućuju na to da bi i temperatura mogla imati znatno veću ulogu u određivanju vremena odlaska na spavanje. Hladnija spavaća soba mogla bi pridonijeti kvalitetnijem odmoru, a promjene temperature tijekom noći možda utječu i na naš unutarnji ritam.
Zašto nam je lakše zaspati u rashlađenoj prostoriji i zašto se nakon spavanja u pregrijanoj sobi često budimo umorni? Odgovori na ta pitanja mogli bi biti povezani s prirodnim promjenama temperature našeg tijela i okoliša.
Antropolog Gandhi Yetish još se iz djetinjstva sjeća navike da tijekom hladnih zimskih noći u američkom New Jerseyju otvori prozor i pusti hladan zrak u sobu. Ubrzo bi osjetio pospanost, iako se tada pitao što će njegova majka reći na račun grijanja.
Godinama poslije, kako piše BBC, istražujući obrasce spavanja zajednica koje žive bez obilježja suvremenog industrijskog društva, počeo je razmatrati mogućnost da temperatura ima važniju ulogu u regulaciji sna nego što se dosad pretpostavljalo.
Temperatura možda ima veću ulogu nego što mislimo
Znanstvenici su dugo smatrali da je izloženost svjetlosti najvažniji okolišni čimbenik koji utječe na naš biološki sat. Svjetlost pomaže tijelu odrediti kada treba biti budno, a kada se pripremiti za odmor.
Međutim, istraživanja provedena među pripadnicima triju autohtonih zajednica, naroda Tsimane u bolivijskoj Amazoniji, Hadza u sjevernoj Tanzaniji i San u južnoj Africi, otvorila su nova pitanja.
Iako te zajednice nemaju uobičajenu izloženost umjetnoj rasvjeti, njihovi obrasci spavanja ne prate jednostavno vrijeme zalaska i izlaska Sunca. Istraživači su uočili da bi vrijeme odlaska na počinak i buđenja moglo biti povezano s promjenama temperature okoliša.
Yetish je pritom istaknuo važnu činjenicu. Sunčeva svjetlost nije jedina promjena koju donosi smjena dana i noći. S promjenom položaja Sunca mijenja se i temperatura zraka.
Prema njegovu tumačenju, upravo bi te promjene mogle biti jedan od čimbenika koji utječu na našu potrebu za snom.
Zašto tijelo treba hladniju prostoriju za spavanje?
Naše tijelo prirodno snižava temperaturu dok se priprema za san. Taj se proces nastavlja tijekom većeg dijela noći, a tjelesna temperatura obično je približno jedan stupanj Celzija niža nego tijekom dana.
Prema Sebastianu Herbergeru, liječniku i istraživaču spavanja iz Interdisciplinarnog centra za medicinu spavanja u Berlinu, kako prenosi BBC, previsoka temperatura prostorije može skratiti san i učiniti ga isprekidanim.
Mnogi su to iskusili tijekom noćenja u pregrijanoj hotelskoj sobi. Iako su umorni, teško pronalaze položaj u kojem mogu udobno zaspati, a ujutro se bude manje odmorni.
Jedno istraživanje iz 2007. godine pokazalo je da promjene temperature prostorije tijekom noći mogu utjecati na pokazatelje povezane s kvalitetom sna.
Sudionici istraživanja spavali su u različitim temperaturnim uvjetima. U jednom je slučaju temperatura navečer postupno pala s 27 na 24 stupnja Celzija, a zatim se pred jutro ponovno povećavala. U drugom je slučaju cijelu noć ostala na 27 stupnjeva.
Rezultati su pokazali da su sudionici izloženi promjenjivoj temperaturi tijekom noći imali više razine pokazatelja povezanog s melatoninom, hormonom koji tijelu signalizira da je vrijeme za pripremu za san. Također su se osjećali odmornije nakon buđenja.
Istraživači pretpostavljaju da je ljudsko tijelo tijekom evolucije razvilo sposobnost prilagodbe prirodnim temperaturnim promjenama u večernjim i jutarnjim satima.
Ipak, znanstvenici još nisu utvrdili koja je točno temperatura najbolja za uspavljivanje niti koliki pad temperature najviše pogoduje kvalitetnom odmoru.
Može li temperatura podešavati naš biološki sat?
Biološki sat upravlja cirkadijalnim ritmom, odnosno ciklusima promjena u našem tijelu koji se ponavljaju tijekom približno 24 sata. Oni utječu na spavanje i budnost, ali i na brojne druge funkcije, uključujući apetit i razinu aktivnosti.
Tradicionalno se smatra da taj ritam ponajprije oblikuje izloženost svjetlosti. Međutim, dio znanstvenika istražuje mogućnost da i temperatura okoliša sudjeluje u njegovu podešavanju.
Russell Foster, profesor cirkadijalne neuroznanosti na Sveučilištu u Oxfordu, objašnjava da je pad tjelesne temperature prije spavanja dio prirodnog cirkadijalnog procesa. Otvoreno je pitanje može li temperatura istodobno djelovati kao dodatni signal koji utječe na sam biološki sat.
Određene naznake dolaze iz istraživanja životinja i stanica. Znanstvenici su pokazali da se cirkadijalni ritmovi različitih vrsta, uključujući vinske mušice, mogu usklađivati s ciklusima promjene temperature. U laboratorijskim uvjetima temperaturne promjene mogu utjecati i na unutarnje satove ljudskih stanica.
Međutim, rezultati dobiveni na životinjama i stanicama ne mogu se automatski primijeniti na ljude u svakodnevnom životu.
Jedno manje istraživanje iz 1974. godine pokazalo je da su sudionici, kada je temperatura tijekom spavanja bila približno šest stupnjeva Celzija niža nego tijekom budnosti, imali produljene cikluse spavanja i budnosti za oko 23 minute. Autori su zaključili da bi učinak temperature na ljudski cirkadijalni ritam mogao biti usporediv s učinkom svjetlosti.
Istraživanje iz 2007. godine također je pokazalo da promjenjiva temperatura prostorije može utjecati na vrijeme u kojem tjelesna temperatura doseže najnižu vrijednost tijekom noći. Kod sudionika koji su spavali u prostoriji s promjenjivom temperaturom taj se trenutak u prosjeku pojavio približno sat vremena ranije nego kod onih koji su spavali na stalnoj temperaturi.
Takvi rezultati upućuju na moguću povezanost temperature spavaće sobe i unutarnjeg biološkog sata, ali za čvrste zaključke potrebna su dodatna istraživanja.
Chronobiolog Christian Cajochen sa Sveučilišta u Baselu smatra da temperatura može utjecati na cirkadijalni ritam, ali upozorava da je dosad provedeno premalo eksperimenata kako bi se njezina uloga mogla izjednačiti s ulogom svjetlosti.
Kako prenosi BBC, znanstvenici zasad nemaju dovoljno dokaza da bi temperaturu proglasili novim glavnim regulatorom biološkog sata.
Tri sustava koja određuju kada ćemo zaspati
Utjecaj temperature na spavanje dodatno je složen jer naš san ne ovisi samo o jednom biološkom mehanizmu.
Prvi je takozvani homeostatski pritisak sna. Što smo dulje budni, potreba za spavanjem postupno raste.
Drugi je cirkadijalni ritam, koji određuje razdoblja tijekom dana kada smo prirodno pospaniji ili budniji.
Treći je sustav koji potiče budnost i može nadjačati prethodna dva. Zbog njega ćemo se, primjerice, probuditi na zvuk alarma ili iznenadnu buku čak i usred noći, kada je potreba za snom velika.
Svi su ti sustavi međusobno povezani, pa znanstvenicima nije jednostavno utvrditi djeluje li temperatura izravno na biološki sat ili samo mijenja fiziološke uvjete potrebne za kvalitetan san.
Istraživači stoga upozoravaju da se opažanja o obrascima spavanja autohtonih zajednica ne mogu pripisati isključivo temperaturi. Na san utječu i drugi čimbenici, uključujući dnevnu aktivnost, okoliš i prirodne potrebe organizma.
Živimo li u uvjetima koji narušavaju naš san?
Neuroznanstvenik Jerome Siegel sa Sveučilišta u Kaliforniji u Los Angelesu, koji je sudjelovao u istraživanju spavanja autohtonih zajednica, smatra da bi temperatura mogla imati veću ulogu nego što joj se trenutačno pridaje.
Prema njegovu mišljenju, jedan od problema suvremenog načina života jest činjenica da većinu vremena provodimo u zatvorenim prostorima u kojima je temperatura gotovo nepromijenjena tijekom dana i noći.
Prirodne promjene okoliša tako su zamijenjene stalnim uvjetima grijanja i klimatizacije. Siegel smatra da bi takav način života mogao biti jedan od čimbenika povezanih s poteškoćama spavanja u industrijaliziranim društvima.
U istraživanjima provedenima među narodima Tsimane i San istraživači nisu pronašli riječ koja bi izravno odgovarala pojmu nesanice u smislu u kojem se ona opisuje u suvremenoj medicini. Takvo opažanje samo po sebi ne dokazuje da pripadnici tih zajednica ne pate od poremećaja spavanja, ali otvara pitanja o povezanosti načina života, okoliša i sna.
„Jednostavno ne živimo u okolišu za koji smo se evolucijski prilagodili”, poručuje Siegel.
Treba li prije spavanja otvoriti prozor?
Znanstvenici još istražuju kako bi se promjene temperature mogle najbolje iskoristiti za poboljšanje sna. Zasad nema dovoljno dokaza za univerzalnu preporuku koja bi vrijedila za sve ljude i sve uvjete.
Ipak, održavanje ugodne, nešto hladnije temperature u spavaćoj sobi može pomoći osobama kojima vrućina otežava uspavljivanje ili uzrokuje noćna buđenja.
Važno je pritom uzeti u obzir osobne potrebe, godišnje doba i uvjete u prostoru. Cilj nije spavati u hladnoći koja izaziva nelagodu, nego pronaći temperaturu pri kojoj se tijelo može opustiti i neometano spavati.
Kako ističe BBC, potrebno je provesti još istraživanja kako bi se utvrdilo može li temperatura doista pomoći u podešavanju našeg unutarnjeg sata. Do tada, jednostavna promjena poput prozračivanja spavaće sobe prije odlaska na počinak mogla bi biti koristan korak prema ugodnijem snu.
