Sedam dana bez hrane zvuči ekstremno, no upravo je toliko trajao eksperiment u kojem su znanstvenici detaljno pratili što se događa u ljudskom tijelu. Otkrili su da se nakon otprilike tri dana događa velika metabolička prekretnica, a promjene zahvaćaju gotovo cijeli organizam.
Post je posljednjih godina postao iznimno popularan. Kako piše ScienceDaily, od povremenog posta do višednevnog izgladnjivanja, mnogi ga povezuju s mršavljenjem i mogućim zdravstvenim koristima.
No što se zapravo događa u tijelu kada nekoliko dana ne unosimo nikakvu hranu?
Nova analiza daje jedan od najdetaljnijih odgovora dosad.
Nije riječ samo o sagorijevanju masnoća
Kada prestanemo jesti, tijelo najprije koristi energiju koja mu je već dostupna. Kako se zalihe glukoze postupno troše, sve se više oslanja na pohranjene masti.
To je poznati metabolički odgovor na gladovanje.
No znanstvenike je zanimalo događa li se istodobno nešto mnogo složenije.
Zato su pratili 12 zdravih osoba koje su tijekom sedam dana konzumirale samo vodu. Svakoga dana uzimali su im uzorke krvi i analizirali gotovo 3000 različitih proteina.
Rezultati su pokazali da se organizam tijekom višednevnog posta ne mijenja samo u jednom pogledu.
Promjene se događaju na velikom broju mjesta istodobno.
Treći dan pokazao se kao ključan
Najzanimljiviji rezultat istraživanja pojavio se nakon otprilike 72 sata.
U prva dva dana tijelo se uglavnom prilagođavalo novim uvjetima i sve više prelazilo na korištenje vlastitih energetskih zaliha.
No nakon otprilike tri dana znanstvenici su zabilježili mnogo šire molekularne promjene.
Razina velikog broja proteina počela se mijenjati, a promjene su bile povezane s različitim organima i biološkim procesima.
Drugim riječima, tijelo se tada više ne ponaša samo kao da „nema goriva”.
Pokreće se svojevrsni sustavni odgovor na dugotrajni nedostatak hrane.
Promjene su zahvatile gotovo cijelo tijelo
Analiza je pokazala promjene u približno trećini svih izmjerenih proteina.
To je posebno zanimljivo jer proteini sudjeluju u gotovo svim ključnim funkcijama organizma, od komunikacije između stanica do metabolizma i održavanja tkiva.
Promjene su zabilježene u procesima povezanim s brojnim organima.
Znanstvenici su, među ostalim, uočili promjene u proteinima povezanim sa strukturnom potporom neurona, što otvara dodatna pitanja o tome kako dugotrajni post utječe na živčani sustav.
Ipak, važno je naglasiti: istraživanje koje prenosi ScienceDaily, ne dokazuje da višednevni post poboljšava rad mozga. Ono pokazuje da se tijekom takvog posta događaju mjerljive molekularne promjene koje zahvaćaju i procese povezane s mozgom.
Sudionici izgubili gotovo šest kilograma
Tijekom sedam dana posta sudionici su u prosjeku izgubili oko 5,7 kilograma.
Međutim, to ne znači da su izgubili samo masno tkivo.
Dio izgubljene težine odnosio se na nemasnu tjelesnu masu, koja se nakon ponovnog uvođenja hrane velikim dijelom vratila.
S druge strane, dio gubitka masnog tkiva ostao je i nakon što su ponovno počeli jesti.
To pokazuje koliko je pogrešno višednevni post promatrati samo kroz broj na vagi.
Hoće li znanstvenici jednog dana moći „oponašati” post?
Upravo bi ovo mogao biti jedan od najzanimljivijih smjerova budućih istraživanja.
Ako znanstvenici uspiju utvrditi koje su molekularne promjene tijekom posta povezane s potencijalno korisnim učincima, možda će ih jednog dana biti moguće izazvati i bez višednevnog gladovanja.
Drugim riječima, cilj budućih terapija možda neće biti natjerati ljude da poste, nego pronaći način da se određeni korisni metabolički učinci posta aktiviraju lijekovima ili drugim intervencijama.
To bi bilo posebno važno za osobe kojima dugotrajni post nije siguran.
Ovo nije isto što i popularni intermittent fasting
Ovdje treba napraviti važnu razliku.
Istraživanje se nije bavilo klasičnim povremenim postom, primjerice režimom u kojem osoba jede unutar određenog broja sati tijekom dana.
Sudionici su sedam dana potpuno izostavili unos kalorija i konzumirali samo vodu.
Zato se rezultati ne mogu jednostavno prenijeti na sve popularne oblike povremenog posta.
Zanimljivo je upravo to što se najveće molekularne promjene nisu pojavile odmah, nego nakon otprilike tri dana.
Važno upozorenje: ovo nije poziv na sedmodnevno gladovanje
Iako istraživanje otvara zanimljiva pitanja o potencijalnim učincima posta, ono ne znači da bi ljudi trebali samostalno pokušavati sedam dana živjeti samo na vodi.
Višednevni potpuni post može biti rizičan, posebno za osobe s određenim zdravstvenim stanjima ili one koje uzimaju lijekove.
Vrijednost ovog istraživanja prije svega je u tome što pokazuje koliko se ljudsko tijelo mijenja kada ostane bez hrane kroz dulje razdoblje.
I možda najvažnije: ključna promjena nije se dogodila prvog dana, nego tek nakon nekoliko dana.
Znanstvenici sada žele bolje razumjeti koje od tih promjena predstavljaju obrambeni mehanizam organizma, koje bi mogle imati zdravstvene koristi, a koje potencijalno nose rizike.
Odgovor bi jednog dana mogao dovesti do novih načina liječenja bolesti, bez potrebe da pacijent danima gladuje.
