Ministrica zaštite okoliša i zelene tranzicije Marija Vučković predstavila je plan sanacije otpada u Gospiću. Procjenjuje se da je na površini od oko 7,5 hektara zakopano ukupno 44 tisuće tona opasnog i neopasnog otpada. Sanacija će se provoditi u četiri faze, a pojedinačne faze ne bi trebale trajati dulje od 13 mjeseci. Ranije se govorilo o 37 tisuća tona.
U Gospiću bi uskoro trebali početi opsežni radovi na sanaciji lokacije na kojoj se nalazi oko 44 tisuće tona opasnog i neopasnog otpada. Plan sanacije predstavljen je u utorak, a predviđa postupno uklanjanje otpada kroz četiri faze.
Kako je istaknula ministrica Marija Vučković, cilj je što bolje kontrolirati tokove otpada i smanjiti moguće rizike tijekom sanacije.
Četiri faze sanacije
Planom je predviđeno privremeno prekrivanje zakopanog otpada te četiri faze njegova uklanjanja i zbrinjavanja.
Prva faza odnosi se na oko 4.500 tona rasutog opasnog otpada uz silos. Za taj je posao već donesena odluka o odabiru izvođača, a otpad će se spaliti izvan Hrvatske. Vrijednost ugovorenog posla iznosi oko 8,8 milijuna eura, a rok provedbe je godinu dana.
Druga faza obuhvaća oko 650 tona neopasnog otpada u vrećama. Taj bi se otpad trebao spaliti u cementarama u Našicama i Koromačnom, koje imaju potrebne dozvole i tehničke mogućnosti. Rok za provedbu je 45 dana, a procijenjena vrijednost posla oko 390 tisuća eura.
Najveći dio posla odnosi se na treću fazu. Riječ je o gotovo 33 tisuće tona zakopanog opasnog i neopasnog otpada, pomiješanog sa zemljom i kamenom u nepoznatom omjeru.
Četvrta faza predviđa sanaciju oko 6.000 tona otpada koji se nalazi u postojećim objektima i silosu, na više etaža. Otpad je pritom pretežito rasut.
Privremeno prekrivanje već je u tijeku
Privremeno prekrivanje zakopanog otpada trenutno je u izvođenju. Vrijednost radova je oko 270 tisuća eura, a rok provedbe 30 dana.
Potpredsjednik Vlade i ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić najavio je da bi ovoga tjedna trebalo početi prekrivanje zakopanog otpada, dok bi idućeg tjedna trebao početi odvoz 650 tona neopasnog otpada.
Za prvu i drugu fazu, prema predstavljenom planu, nije potrebna procjena utjecaja na okoliš niti ishođenje dozvola za gospodarenje otpadom.
Za gotovo 33 tisuće tona otpada priprema se poseban postupak
Najzahtjevnija bit će sanacija gotovo 33 tisuće tona zakopanog otpada, koji se nalazi na dubini od oko 2,9 metara.
Za taj dio sanacije u tijeku je priprema postupka nabave. Ministarstvo prednost daje modelu prema kojem bi se otpad prethodno obrađivao na samoj lokaciji.
To bi podrazumijevalo iskop cjelokupnog otpada, njegovu mehaničku separaciju i karakterizaciju te odvojeno postupanje s pojedinim frakcijama.
Predobrada bi se, prema predstavljenom planu, odvijala isključivo u zatvorenom sustavu. Tijekom radova pratila bi se kvaliteta zraka i podzemnih voda, buka, stanje tla, istjecanje i procjeđivanje voda, kao i mogućnost raznošenja otpada i nastanka izvanrednih događaja.
Takav model sanacije, prema procjeni Ministarstva, trajao bi 13 mjeseci i stajao oko 40 milijuna eura.
Kao alternativa razmatra se iskop otpada bez predobrade, nakon čega bi se konačni postupci zbrinjavanja odvijali izvan Hrvatske.
Četvrta faza vrijedna oko šest milijuna eura
U četvrtoj fazi trebalo bi zbrinuti oko 6.000 tona otpada. Od toga oko 4.500 tona čini neopasan otpad koji bi se mogao ukloniti u roku od 12 mjeseci od početka radova.
Procijenjena vrijednost sanacije četvrte faze iznosi oko 6 milijuna eura.
Planom je tako predviđen višefazni pristup sanaciji lokacije, pri čemu bi se različite vrste otpada obrađivale i zbrinjavale ovisno o njihovim svojstvima.
Na sastanku predstavnici države, grada i građanskih inicijativa
Predstavljanju Plana sanacije nazočili su predstavnici državnih institucija, lokalne vlasti, javnih ustanova te građanskih inicijativa i udruga s područja Gospića i Like.
Uz ministricu Vučković i ministra Bačića, na sastanku su sudjelovali ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan, direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka Balen, glavni državni inspektor Tonči Glavinić, ravnatelj Instituta za vode Josip Juraj Strossmayer Mario Šiljeg i ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak.
Sastanku su nazočili i ličko-senjski župan Ernest Petry, gospićki gradonačelnik Darko Milinović te predstavnici građanskih inicijativa i udruga.
Sanacija bi se, prema predstavljenom planu, provodila postupno, uz različite rokove i načine zbrinjavanja ovisno o vrsti i lokaciji otpada.
