Globalne cijene hrane mogle bi ove godine snažno porasti, a među proizvodima koji bi mogli biti posebno pogođeni su kruh i tjestenina.
Kombinacija ratova, ekstremnih vremenskih uvjeta i viših troškova proizvodnje stvara sve veći pritisak na cijene pšenice i drugih poljoprivrednih sirovina.
Cijene hrane mogle bi porasti gotovo 12 posto
Prema procjeni Oxford Economicsa, globalne cijene hrane mogle bi u 2026. godini porasti za 11,8 posto, dok se za 2027. očekuje dodatni rast od 4,8 posto.
Najveći pritisak očekuje se na žitarice, voće i povrće te mliječne proizvode. Razlog nije samo nepovoljno vrijeme, ratni sukobi dodatno povećavaju troškove energije, goriva i gnojiva.
Kako piše Euronews, upravo bi pšenica mogla biti jedna od najizloženijih sirovina, što bi se posredno moglo odraziti na cijene brojnih proizvoda, od kruha i tjestenine do pahuljica i keksa.
Europa pod pritiskom suše i ekstremnih vrućina
Ovogodišnji toplinski valovi i suša već su ostavili posljedice na europske poljoprivredne prinose. Europsko udruženje trgovaca žitaricama i uljaricama Coceral u srpnju je snizilo procjenu ukupne žetve žitarica u Europskoj uniji i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Procjena je smanjena s 295,5 milijuna tona na 286,6 milijuna tona, dok je godinu ranije ubrano oko 310 milijuna tona.
Ni Njemačka nije pošteđena. Tamo se ove godine očekuje oko 7 posto manji urod žitarica, odnosno približno 41,9 milijuna tona.
Ratovi dodatno podižu troškove proizvodnje
Poljoprivrednicima probleme ne stvaraju samo vremenske prilike. Poremećaji u opskrbi naftom i drugim sirovinama povećavaju troškove proizvodnje, a situaciju dodatno kompliciraju sukobi na Bliskom istoku i rat u Ukrajini.
Oxford Economics navodi da je jedan od najvećih izvora pritiska na cijene hrane upravo rat između SAD-a i Irana te njegov utjecaj na ključne inpute poput dizela, prirodnog plina i gnojiva.
Cijena dizela na svjetskom tržištu u srpnju je bila 36 posto viša nego godinu ranije, dok se cijene gnojiva ove godine očekuje povećati za oko 22 posto.
Pšenica je posebno osjetljiva
Rat u Ukrajini također ima velik utjecaj jer su Rusija i Ukrajina među najvažnijim svjetskim izvoznicima žitarica. Zajedno čine nešto manje od 30 posto svjetskog izvoza pšenice i više od 10 posto izvoza kukuruza.
Prema podacima Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO), svjetske cijene prehrambenih sirovina u srpnju bile su jedan posto više nego godinu ranije. Cijene žitarica porasle su 6,9 posto, a biljna ulja oko 17,3 posto.
Kako piše Euronews, očekivani rast cijena sirovina ipak ne znači da će cijene u trgovinama automatski porasti u istom omjeru. Oxford Economicsov indeks prati cijene osnovnih prehrambenih sirovina, dok na konačnu cijenu proizvoda utječu i prerada, transport, energija, radna snaga i drugi troškovi.
Kruh i tjestenina među proizvodima na udaru
Pšenica se koristi u velikom broju svakodnevnih prehrambenih proizvoda, pa bi njezino poskupljenje moglo imati šire posljedice.
Osim kruha i tjestenine, pritisak bi se mogao preliti i na kekse, žitarice za doručak i druge proizvode od žitarica. Istodobno se očekuje da će suša i visoke temperature snažno pogoditi i voće, povrće te mliječni sektor.
Ipak, riječ je o globalnim procjenama cijena sirovina, pa se one ne mogu izravno poistovjetiti s budućim cijenama na policama trgovina.
