Dugo sjedenje već se godinama povezuje s brojnim zdravstvenim problemima, no novo istraživanje pokazuje da bi važan mogao biti i način na koji tijekom dana raspoređujemo vrijeme provedeno u neaktivnosti.
Prema istraživanju na više od 91.000 sudionika, koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta u Glasgowu, sjedenje ili ležanje tijekom budnog dijela dana u intervalima duljima od 30 minuta povezano je s većim rizikom od smrti od raka.
Kako piše The Guardian, istraživači su sudionike pratili prosječno 12 godina, a podaci o njihovoj aktivnosti prikupljani su pomoću nosivih uređaja.
Rezultati su pokazali da se rizik povećavao što su razdoblja neaktivnosti bila dulja. Svaki dodatni sat dugotrajnog sjedenja dnevno bio je povezan s približno 10 posto većim rizikom od smrti od raka.
Kratka šetnja mogla bi napraviti razliku
Dobra vijest je da nije nužno potrebno uvesti intenzivne treninge kako bismo prekinuli dugo sjedenje.
Istraživanje sugerira da bi i vrlo lagana aktivnost mogla imati povoljan učinak. Ustajanje, kratka šetnja po uredu, kućanski poslovi ili peglanje neke su od aktivnosti koje mogu prekinuti dugotrajnu neaktivnost.
Prema rezultatima, zamjena jednog sata sjedenja dnevno laganom fizičkom aktivnošću bila je povezana s 12 posto manjim rizikom od smrti od raka.
Ako bi se pola sata neaktivnosti zamijenilo s pola sata umjerene aktivnosti, primjerice hodanjem prosječnim tempom, rizik je bio oko 8 posto manji.
Još intenzivnija aktivnost pokazala je još izraženiju povezanost. Zamjena samo pet minuta neaktivnosti s pet minuta snažne fizičke aktivnosti bila je povezana s 22 posto manjim rizikom.
Ne morate čekati da prođe cijeli radni dan
Poruka istraživača nije da ljudi moraju svakodnevno provoditi sate u teretani. Naglasak je na tome da se prekidaju duga razdoblja sjedenja.
Kako piše The Guardian, Frederick Ho sa Sveučilišta u Glasgowu, vodeći autor istraživanja, ističe da bi jednostavno ustajanje svakih pola sata i kratko hodanje moglo biti korisno.
Drugim riječima, ako radite posao za računalom, nije idealno sjediti nekoliko sati bez ustajanja, čak i ako kasnije tijekom dana odradite trening.
Čak i kućanski poslovi mogu biti korisni
Istraživači su posebno naglasili važnost laganog kretanja. Ne mora se nužno raditi o trčanju, intenzivnom treningu ili odlasku u teretanu.
Šetnja, pospremanje, pranje posuđa, glačanje ili drugi lagani kućanski poslovi mogu poslužiti kao način da se prekine dugotrajno sjedenje.
To je važno jer se preporuke o fizičkoj aktivnosti često usredotočuju na umjerenu i intenzivnu aktivnost, dok se svakodnevno lagano kretanje zanemaruje.
Važna napomena: istraživanje ne dokazuje da sjedenje uzrokuje rak
Iako su rezultati zanimljivi, treba ih tumačiti s oprezom.
Istraživanje je promatračko, što znači da znanstvenici mogu utvrditi povezanost između ponašanja i zdravstvenih ishoda, ali ne mogu dokazati da je upravo dugotrajno sjedenje izravno uzrokovalo veći broj smrtnih slučajeva od raka.
Za potvrdu rezultata bit će potrebna dodatna istraživanja.
Profesor Kevin McConway s Open Universityja, koji nije sudjelovao u istraživanju, za The Guardian je ocijenio nalaze zanimljivima, ali upozorio da su potrebna daljnja istraživanja.
Jednostavna promjena koju možemo uvesti odmah
Istraživanje tako donosi jednostavnu poruku: nije bitno samo koliko se krećemo tijekom dana, nego i koliko često prekidamo razdoblja potpune neaktivnosti.
Umjesto nekoliko sati neprekidnog sjedenja, korisno je ustati, protegnuti noge i prošetati nekoliko minuta. Takve male promjene same po sebi ne mogu zamijeniti redovitu fizičku aktivnost, ali bi mogle biti važan dodatak zdravijem načinu života.
Ako veći dio dana provodite sjedeći, možda je upravo najjednostavnija navika a to je redovito ustajanje, jedna od promjena koju vrijedi uvesti.
