Predaja 21. kordunskog korpusa Srpske vojske Krajine 8. kolovoza 1995. godine označila je jedan od ključnih trenutaka završne faze vojno-redarstvene operacije Oluja. Na mjestu predaje, kod Zida pobjede u Gornjem Viduševcu kod Gline, u subotu je obilježena 31. obljetnica tog događaja, uz odavanje počasti poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima.
Toga dana pukovnik Čedomir Bulat, zapovjednik 21. kordunskog korpusa, predao se hrvatskom generalu Petru Stipetiću. Predaja je uslijedila nakon što su hrvatske snage tijekom prethodnih dana slomile glavninu otpora snaga pobunjenih Srba na okupiranom području Hrvatske.
Oluja je započela 4. kolovoza 1995. u 5 sati ujutro, napadom hrvatskih snaga duž bojišnice duge više od 630 kilometara. U operaciji su sudjelovale postrojbe Hrvatske vojske i specijalne policije, dok su snage u istočnoj Slavoniji i južnoj Dalmaciji bile stavljene u stanje pripravnosti zbog mogućnosti šireg sukoba.
Jedan od najvažnijih trenutaka dogodio se 5. kolovoza, kada su pripadnici 4. i 7. gardijske brigade ušli u Knin. Oslobođenje Knina postalo je simbol pobjede u Oluji, a 5. kolovoza danas se obilježava kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti te Dan hrvatskih branitelja.
Nakon oslobođenja Knina hrvatske su snage nastavile napredovanje i tijekom sljedećih dana zaposjele područja prema državnoj granici s Bosnom i Hercegovinom. Iako se operativni dio Oluje veže uz razdoblje od 4. do 7. kolovoza, aktivnosti čišćenja terena i slamanja preostalih neprijateljskih snaga nastavile su se i nakon toga.
Tako su hrvatske snage 8. kolovoza ušle u Srb, dok su dan poslije ušle u Vrginmost i Dvor na Uni.
Žrtva branitelja mora ostati trajno zapamćena
Na obilježavanju u Gornjem Viduševcu okupili su se hrvatski branitelji, članovi obitelji poginulih i nestalih branitelja te predstavnici državne, županijske i lokalne vlasti.
Ivan Turudić, predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske županije, naglasio je važnost suočavanja s činjenicama i procesuiranja zločina.
“Ako ne budemo govorili istinu, ako ona kroz pravni okvir, kako u Republici Hrvatskoj, tako i u Republici Srbiji, ne dobije svoju satisfakciju, ako ne dođe do pravomoćnih presuda, pitanje je što ostavljamo budućim generacijama“, poručio je Turudić.
Državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić, kao izaslanik predsjednika Vlade, istaknuo je doprinos poginulih hrvatskih branitelja.
“Najvažnije čega se danas moramo sjetiti je doprinos poginulih branitelja, bili oni iz policije ili vojske, kako bismo mi danas stajali ovdje i kako bismo mi, naša djeca i unuci mogli ponosno stajati ovdje i svjedočiti podvigu svojih predaka“, rekao je Nekić.
Govoreći o današnjim sigurnosnim okolnostima, Nekić je upozorio i na važnost snažne hrvatske obrane.
“Ideja velike Srbije i danas se čuje s istoka. Zbog toga je važno da pobjednička Hrvatska vojska bude dobro opremljena i naoružana te da bude jamac hrvatske neovisnosti i jamac da se nikada ne ponove događaji iz 1991. godine“, poručio je.
Umirovljeni general Marijan Mareković, izaslanik predsjednika Republike, ocijenio je da su događaji tijekom Oluje imali šire posljedice za završetak Domovinskog rata.
“Događaji ovdje i VRO Oluja bili su temelj koji je prisilio međunarodnu zajednicu da mirnim putem reintegrira ostala okupirana područja u istočnoj Hrvatskoj bez ljudskih žrtava“, rekao je Mareković.
Olujom oslobođeno više od 10.000 četvornih kilometara
Tijekom Oluje hrvatske su snage oslobodile približno 10.500 četvornih kilometara teritorija na području sjeverne Dalmacije, Like, Banovine i Korduna.
U operaciji je, prema podacima hrvatskih institucija, poginulo najmanje 196 pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, dok ih je najmanje 1100 ranjeno, a 15 se vodi kao nestalo.
Oluja je istodobno imala važnu ulogu i u završnoj fazi rata u Bosni i Hercegovini. Hrvatsko napredovanje prema granici s BiH omogućilo je deblokadu Bihaćkog područja i promijenilo odnos snaga na širem bojištu.
Uoči i tijekom operacije hrvatske vlasti pozivale su građane srpske nacionalnosti da ostanu na svojim područjima i jamčile im građanska prava. Istodobno, političko i vojno vodstvo pobunjenih Srba izdalo je zapovijedi za evakuaciju stanovništva s područja pod njihovom kontrolom, nakon čega je velik broj srpskih civila napustio Hrvatsku.
Nakon završetka operacije zabilježeni su i zločini nad preostalim srpskim civilima, kao i palež i pljačka napuštene imovine. Hrvatska je zbog tih djela provodila kaznene postupke protiv počinitelja.
Dan sjećanja na žrtve logora Glina
U Glini je istoga dana obilježen i Dan sjećanja na žrtve logora Glina, koji je djelovao od 1991. do 1995. godine.
Prema podacima udruga bivših zatočenika, kroz glinski logor i povezane zatočeničke objekte tijekom Domovinskog rata prošlo je oko dvije tisuće hrvatskih branitelja i civila. Mnogi od njih bili su izloženi fizičkom i psihičkom zlostavljanju, a posljedice zatočeništva osjećaju i danas.
Bivši logoraši, članovi njihovih obitelji, predstavnici braniteljskih udruga, državnih i lokalnih institucija te građani okupili su se kako bi odali počast žrtvama. Nakon molitve položeni su vijenci i zapaljene svijeće.
Sudionici obilježavanja poručili su da sjećanje na stradanje hrvatskih branitelja i civila mora ostati trajni dio kolektivnog pamćenja. Istaknuto je i da takva obilježavanja nisu samo podsjetnik na ratnu prošlost, nego i upozorenje na važnost slobode, mira i ljudskog dostojanstva.
Datum 8. kolovoza tako u glinskom kraju objedinjuje sjećanje na dvije važne sastavnice završnice Domovinskog rata, predaju 21. kordunskog korpusa nakon pobjedonosnog napredovanja hrvatskih snaga u Oluji te sjećanje na tisuće ljudi koji su tijekom rata prošli kroz sustav zatočeničkih objekata na području Gline.
