Zagreb je bio domaćin međunarodne konferencije ICERS 2026 koja okuplja 300 znanstvenika iz 32 zemlje. Glavne teme ovogodišnjeg skupa bile su klimatske promjene, umjetna inteligencija, satelitsko promatranje Zemlje te primjena geoprostornih tehnologija u zaštiti okoliša i održivom razvoju.
Konferenciju koja se održala od 1. do 3. srpnja u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu organizira Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu u sklopu projekta ALCAR, uz potporu Hrvatske zaklade za znanost i pokroviteljstvo Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije.
Međunarodno priznanje konferencije
Ovogodišnje izdanje potvrđuje međunarodni ugled konferencije. U zborniku je objavljeno 76 recenziranih znanstvenih radova više od 250 autora iz 35 država s pet kontinenata, čime je kako piše geof.unizg, ICERS postao jedan od najznačajnijih skupova u ovom dijelu Europe posvećenih geoprostornim tehnologijama.
Sateliti i umjetna inteligencija u službi zaštite okoliša
Predsjednik Organizacijskog i Znanstvenog odbora konferencije, izv. prof. dr. sc. Mateo Gašparović, istaknuo je kako satelitski podaci i umjetna inteligencija danas imaju ključnu ulogu u praćenju klimatskih promjena, šumskih požara, poplava, suša i stanja poljoprivrednih površina.
– Sateliti svakodnevno prikupljaju goleme količine podataka o našem planetu. U kombinaciji s umjetnom inteligencijom postaju jedan od najvažnijih alata za razumijevanje klimatskih promjena, upravljanje prirodnim katastrofama i zaštitu okoliša – rekao je Gašparović.
ESA projekti i hrvatski znanstvenici
Program konferencije uključuje predavanja vodećih svjetskih stručnjaka iz područja daljinskih istraživanja i umjetne inteligencije, među kojima su Tomislav Hengl, Geoffrey M. Henebry, Wolfgang Wagner te Karol Brzostowski iz Europske svemirske agencije (ESA).
Gašparović je naglasio i da je Geodetski fakultet posljednjih godina sudjelovao u više od deset projekata koje financira ESA, čime hrvatski znanstvenici aktivno doprinose razvoju suvremenih tehnologija promatranja Zemlje i europskom svemirskom programu, kako piše geof.unizg.hr.
Tehnologije za klimatske izazove budućnosti
Tijekom tri dana konferencije predstavljena su istraživanja iz područja klimatskih promjena, šumarstva, poljoprivrede, mora, prirodnih katastrofa, pametnih gradova i primjene umjetne inteligencije u obradi satelitskih podataka. Organizatori ističu kako upravo ovakve tehnologije postaju ključne za kvalitetnije upravljanje prirodnim resursima, zaštitu okoliša i prilagodbu klimatskim promjenama.
Zagreb je tako ovih dana postao jedno od međunarodnih središta rasprave o tehnologijama koje će imati važnu ulogu u suočavanju s najvećim okolišnim izazovima budućnosti.
Hrvatski vojni analitičar: Srbija će dobiti napredniju verziju Rafalea. Pomeli bi hrvatske avione…
Automobil kao pećnica: Evo kako ga rashladiti tijekom toplinskog vala i zaštititi sebe i vozilo
Plenković žestoko uzvratio Milanoviću: Hrvatska vojska nije njegova prćija. On je izolirani mrgud
