Stalne financijske teškoće nisu samo udarac za kućni budžet, mogle bi ostaviti trag i na mozgu. Novo istraživanje pokazalo je da ljudi koji su se desetljećima borili s manjkom novca u kasnijoj životnoj dobi imaju više znakova starenja mozga i slabije rezultate na nekim testovima kognitivnih sposobnosti.
Dugotrajna borba s računima, niskim prihodima i financijskom nesigurnošću mogla bi imati posljedice koje se osjećaju desetljećima kasnije.
Istraživanje znanstvenika sa University College London (UCL), objavljeno u časopisu Innovation in Aging, analiziralo je podatke 2759 ljudi iz Ujedinjenog Kraljevstva koje se prati praktički cijeli njihov život.
Prema podacima koje prenosi ScienceDaily, osobe koje su tijekom rane i srednje odrasle dobi kontinuirano imale niske prihode ili ozbiljne financijske poteškoće u prosjeku su imale slabije rezultate na testovima razmišljanja i drugih kognitivnih sposobnosti već u 53. godini.
Nije problem samo u novcu, nego u godinama stresa
Znanstvenike je posebno zanimalo ono što se događa kada financijski problemi nisu samo prolazna kriza, nego postanu dugotrajan dio života.
Sudionicima su se prihodi pratili u dobi od 26, 43 i 53 godine. Oko 16 posto ljudi svrstano je u skupinu s trajno niskim prihodima jer su najmanje dva puta tijekom praćenja bili među 20 posto osoba s najnižim prihodima.
Financijske teškoće procjenjivale su se i kroz svakodnevni život, primjerice, jesu li ljudi imali problema s plaćanjem računa ili su teško uspijevali živjeti od svojih prihoda.
Oko 12 posto sudionika bilo je izloženo trajnim financijskim poteškoćama.
Upravo je dugotrajnost problema bila ključna.
„Nije riječ samo o povremenim financijskim problemima, već o nakupljanju teškoća tijekom mnogo godina“, zaključak je istraživača.
Kako novac može utjecati na mozak?
Jedno od mogućih objašnjenja je kronični stres.
Kada osoba godinama živi u strahu od računa, dugova ili gubitka prihoda, organizam može biti izložen dugotrajnom stresnom odgovoru. Takav stres povezuje se s upalnim procesima u tijelu, koji mogu pridonijeti ubrzanom starenju mozga.
Postoji i druga mogućnost.
Stalna zabrinutost zbog novca može zauzeti velik dio mentalnih kapaciteta. Ako osoba neprestano razmišlja o tome kako će platiti stanarinu, režije ili hranu, manje mentalnih resursa ostaje za druge zadatke.
Drugim riječima, financijski stres mogao bi mozak godinama držati pod pritiskom.
Na snimkama mozga pronašli još jedan zabrinjavajući znak
Kod dijela sudionika koji su kasnije prošli magnetsku rezonanciju pronađena je još jedna povezanost.
Ljudi koji su imali trajno niske prihode pokazivali su više znakova lošijeg zdravlja mozga u dobi između 69. i 71. godine, uključujući veću atrofiju mozga, odnosno njegovo smanjenje.
Istraživači su uzeli u obzir i druge čimbenike koji mogu utjecati na zdravlje mozga, poput kognitivnih sposobnosti u djetinjstvu, obrazovanja i nepovoljnih životnih uvjeta tijekom djetinjstva, prenosi ScienceDaily. Povezanost s dugotrajnom financijskom nesigurnošću ipak je ostala vidljiva.
Najviše zabrinjavajuće kod muškaraca i određenih skupina
Povezanost između financijskih problema i lošijeg zdravlja mozga bila je posebno izražena kod muškaraca, osoba koje su već u djetinjstvu bile izložene nepovoljnim uvjetima te kod nositelja genetske varijante APOE-ε4, koja je povezana s većim rizikom od Alzheimerove bolesti.
Muškarci koji su godinama imali financijske probleme također su u 53. godini imali slabije rezultate na kognitivnim testovima nego žene sa sličnim financijskim poteškoćama.
Znanstvenici upozoravaju da rezultati ne dokazuju da financijski problemi izravno uzrokuju starenje mozga. Ipak, pokazuju snažnu povezanost između dugotrajnog financijskog stresa i kasnijeg kognitivnog i neurološkog zdravlja.
Jedan rezultat ipak je iznenadio znanstvenike
Istraživanje je otkrilo i pomalo neočekivanu stvar.
Iako su osobe s dugotrajnim financijskim problemima u 53. godini uglavnom imale slabije rezultate na kognitivnim testovima, kod njih je kasnije zabilježen sporiji pad rezultata na jednom testu pamćenja.
Istraživači smatraju da bi razlog mogao biti jednostavan: dio kognitivnog pada kod tih ljudi već se dogodio do 53. godine, pa je kasnije ostalo manje prostora za dodatno pogoršanje.
Novac bi mogao biti važniji za zdravlje mozga nego što smo mislili
Znanstvenici naglašavaju da financijska situacija nije samo pitanje životnog standarda. Dugotrajna siromašnost i nesigurnost potencijalno mogu biti povezane i sa zdravljem u starijoj dobi.
Autori istraživanja zato smatraju da bi smanjivanje dugotrajne siromašnosti i pomoć ljudima koji godinama žive pod financijskim pritiskom mogli imati šire zdravstvene koristi – uključujući potencijalno smanjenje rizika od kognitivnog propadanja i demencije.
Istraživanje je posebno vrijedno jer koristi podatke iste skupine ljudi prikupljane tijekom više desetljeća. Sudionici pripadaju britanskoj kohorti rođenoj 1946. godine, jednoj od najdugovječnijih kontinuirano praćenih skupina ljudi na svijetu.
