Počinje škola, a s početkom školske godine djeca se počinju ponovo intenzivno družiti s vršnjacima što njima donosi zadovoljstvo ali roditeljima tinejdžera i nove brige.
Naime, prema istraživanjima koje je objavio HZJZ, gotovo 9 od 10 šesnaestogodišnjaka u Hrvatskoj već je probalo alkohol, a posebno zabrinjava podatak da 45,7 % učenika navodi da su alkohol počeli piti s 13 godina ili ranije. To je gotovo svaki drugi učenik obuhvaćen istraživanjem. Prema HZJZ-u, Hrvatska je u 2024. bila iznad ESPAD prosjeka za sve prikazane pokazatelje pijenja alkohola. Kod ekscesivnog epizodičnog pijenja Hrvatska je na oko 42 %, dok je europski ESPAD prosjek oko 30 %.
ESPAD je jedno od najvećih međunarodnih istraživanja adolescentskog ponašanja. U valu iz 2024. sudjelovalo je 113.882 učenika u 37 zemalja, a istraživanje se provodi prema zajedničkoj metodologiji kako bi se rezultati mogli međusobno uspoređivati.
Što alkohol radi mozgu tinejdžera?
Alkohol u adolescentskoj dobi možda ostavlja puno dublje posljedice nego što se dosad mislilo. Novo istraživanje pokazalo je da učestalo opijanje tijekom tinejdžerskih godina može izazvati dugotrajne promjene u strukturi i funkcioniranju mozga čak i nakon što osoba prestane piti.
Posebno su zabrinjavajuće promjene povezane s područjem mozga koje ima važnu ulogu u učenju i pamćenju.
Prema istraživanju znanstvenika s Medicinskog fakulteta Joan C. Edwards Sveučilišta Marshall, ponavljano izlaganje alkoholu tijekom adolescencije poremetilo je komunikaciju između određenih moždanih stanica i sinapsi, odnosno mjesta na kojima živčane stanice međusobno komuniciraju.
Promjene su ostale i nakon prestanka konzumacije alkohola
Kako navodi Euronews, istraživači su proučavali posljedice ponavljanog izlaganja alkoholu tijekom razdoblja adolescencije, a zatim pratili što se događa nakon duljeg razdoblja apstinencije.
Rezultati su pokazali da određene promjene u mozgu nisu nestale nakon prestanka konzumacije alkohola. Kod odraslih životinja koje su bile izložene alkoholu u mladosti uočene su i promjene u ponašanju povezane sa strahom.
Istraživanje je provedeno na štakorima, zbog čega rezultate nije moguće jednostavno preslikati na ljude. Ipak, znanstvenici smatraju da nalazi pružaju važne tragove o tome kako alkohol tijekom razdoblja razvoja mozga može ostaviti dugotrajan trag.
Posebno važne stanice koje su dugo bile u drugom planu
Jedan od najzanimljivijih dijelova istraživanja odnosi se na astrocite – stanice u mozgu koje su se tradicionalno promatrale uglavnom kao potporne stanice živčanom sustavu.
Znanstvenici danas sve više otkrivaju da astrociti imaju važnu ulogu u komunikaciji među neuronima i regulaciji moždane aktivnosti.
Upravo je komunikacija između astrocita i sinapsi bila poremećena nakon ponavljanog izlaganja alkoholu tijekom adolescencije.
Istraživači zbog toga smatraju da bi upravo astrociti mogli biti jedan od ključnih dijelova slagalice u razumijevanju dugoročnih posljedica tinejdžerskog opijanja.
Zašto je adolescencija posebno osjetljivo razdoblje?
Mozak se tijekom adolescencije još intenzivno razvija. Zbog toga izlaganje alkoholu u toj fazi života može imati drugačije posljedice nego konzumacija u odrasloj dobi.
Istraživanje ne tvrdi da će svaka osoba koja je pila alkohol kao tinejdžer razviti trajne probleme s mozgom. No rezultati upozoravaju da učestalo opijanje tijekom tog razdoblja može imati posljedice koje nisu nužno vidljive odmah.
Kako ističe Euronews, cilj istraživača je bolje razumjeti zašto opijanje tijekom adolescencije može biti povezano s kasnijim problemima mentalnog zdravlja i lošijom kvalitetom života.
Znanstvenici vide i mogući put prema novim terapijama
Istraživači se nadaju da bi bolje razumijevanje uloge astrocita jednog dana moglo pomoći u razvoju novih pristupa liječenju posljedica ranog izlaganja alkoholu.
Jedna od mogućnosti je razvoj terapija koje bi ciljano utjecale na funkciju tih stanica i tako pokušale ublažiti neke dugotrajne posljedice.
Ipak, za takve zaključke potrebno je još mnogo istraživanja. Za sada je najvažnija poruka studije jednostavna: alkohol tijekom adolescencije nije bezazlen, a posljedice mogu biti dugotrajnije nego što se na prvi pogled čini.
