SOA je u svom izvješću iz 2005. godine poglavlje posvetila i globalnim terorističkim organizacijama koje koriste složene geopolitičke prilike za obnovu svojih kapaciteta i dosega.
SOA tvrdi kako na teritoriju RH ne djeluju terorističke organizacije te se prijetnja od međunarodnih terorističkih organizacija za RH i dalje procjenjuje niskom.
“Ipak, kao i u ostalim europskim državama, ne može se isključiti mogućnost da (samo)radikalizirani pojedinci inspirirani terorističkom propagandom izvrše teroristički napad. Pri tome su posebno rizične mlađe osobe s psihičkim poteškoćama koje prihvaćaju ekstremna ideološka uvjerenja i imaju sklonost nasilju”, piše SOA.
Kako navode u izvješću, glavni izvor terorističke prijetnje za Europu predstavlja islamski ekstremizam, poglavito samostalnih napadača inspiriranih džihadističkom propagandom među kojima je u porastu broj mladih i maloljetnih počinitelja i imigranata u EU iz država Afrike i Azije.
“U RH postoji nekoliko desetaka sljedbenika salafizma koji ne zagovaraju nasilje. U državama Zapadnog Balkana ima više tisuća sljedbenika salafizma, a postoji i manji broj pristalica džihadističkog salafizma. Sljedbenici džihadističkog salafizma međusobno komuniciraju preko društvenih mreža, ali i izravno, okupljanjem u tzv. paradžematima. Na ovaj način radikaliziraju i mlade osobe. Terorističke napade u Europi posljednjih godina ponajviše izvršavaju mlađe radikalizirane osobe inspirirane terorističkom propagandom, lako dostupnim i priručnim sredstvima, poput noževa ili vozila”, objašnjava SOA.
“U 2024. godini u susjednim državama zabilježena su dva individualna džihadistička teroristička napada: 29. lipnja 2024. u Beogradu je radikalizirani konvertit na islam samostrelom ranio policajca koji je čuvao izraelsko veleposlanstvo, dok je u Bosanskoj Krupi u BiH 24. listopada 2024., samoradikalizirani maloljetnik nožem usmrtio jednog, a ranio drugog policajca”, stoji u izvješću.
SOA objašnjava kako se na području Zapadnog Balkana proteklih godina stotine džihadista, bivših pripadnika ISIL-a i drugih terorističkih organizacija u Siriji i Iraku, vratilo u matične države. Oni su po povratku osuđivani na kratkotrajne kazne zatvora i većina je već na slobodi. Iskustva govore da se džihadisti u zatvorima rijetko deradikaliziraju, a svoje radikalne stavove nastavljaju propovijedati tijekom boravka u zatvorima, kao i po izlasku.
“Žene džihadista po povratku u matične države uglavnom nisu bile obuhvaćene kaznenim progonima. U brojnim obiteljima povratnika i dalje su prisutne radikalne ideje u kojima odgajaju i svoju djecu, što predstavlja dugoročni sigurnosni izazov. Veliki broj džihadista povratnika s vojnim iskustvom predstavlja sigurnosni rizik ne samo u matičnim, već i ostalim europskim državama”, drži SOA.
Napominju kako dodatan rizik predstavlja umreženost džihadista s područja Zapadnog Balkana sa salafitskom dijasporom u državama EU.
“Osobe s (dvojnim) državljanstvom RH koje su se pridružile ISIL-u i dalje se nalaze u kampovima pod kontrolom sirijskih Kurda gdje su smješteni članovi obitelji boraca ISIL-a. Radi se uglavnom o ženama koje su radikalizirane u inozemstvu, odakle su i otišle na područje pod kontrolom terorističkih organizacija u Siriji”, stoji u izvješću.
Najveći teroristički napad na svijetu posljednjih godina izveli su pripadnici Hamasa kada su 7. listopada 2023. napali izraelska naselja u blizini Gaze uz stotine ubijenih, ranjenih i otetih osoba. Ubrzo nakon Hamasova napada, u europskim državama zabilježen je val terorističkih napada od strane islamističkih ekstremista, a više njih je i spriječeno. Međunarodne džihadističke terorističke organizacije ISIL i Al Qaida i dalje pozivaju svoje pristaše na provođenje terorističkih napada u Europi. Pri tome, prioritetnu prijetnju predstavljaju samostalni napadači pod utjecajem njihove propagande, ali postoji rizik da ove terorističke organizacije prebace svoje pripadnike iz terorističkih uporišta u Europu.
“Teroristički napadi u Moskvi i Istanbulu početkom 2024. godine, za koje je odgovornost preuzeo ISIL, potvrdio je njegove obnovljene kapacitete za provedbu vanjskih terorističkih operacija. U navedenim napadima napadači su uglavnom bili iz država središnje Azije, a napade je izvela afganistanska podružnica ISIL-a, zvana ISIL-Khorasan (ISIL-K) Na snimci koju je objavila medijska platforma Amaq četiri terorista koji su izvršili napad na moskovsku koncertnu dvoranu Crocus City Hall 22. ožujka 2024. preuzimaju odgovornost za napad u ime ISIL-a. Teroristi su u napadu ubili 145, a ranili više od 500 osoba. ISIL se redovito služi Amaq-om kao komunikacijskim kanalom za svoje objave, uključujući i preuzimanje odgovornosti za terorističke napade. Tako je u kolovozu 2024. godine ISIL preko Amaqa preuzeo odgovornost i za napad nožem u kojem je napadač ubio tri osobe u njemačkom gradu Solingenu”, piše SOA.
Iskoristili migrantski val
Ilegalne migracije izazov su za EU u kontekstu terorizma. Značajan udio terorističkih napada (provedenih i spriječenih) u EU povezan je s osobama koje su migrirale u EU posljednjih godina. Pripadnici ISIL-a koristili su migrantski val za prebacivanje u Europu, pri čemu su se predstavljali kao izbjeglice. Kako su neke terorističke napade proteklih godina u Europi izvršile osobe koje su imale ili tražile azil u EU, pojačane su sigurnosne mjere u kontekstu ilegalnih migracija i kontrole granica, a neke su države privremeno suspendirale i provedbu schengenskog režima, stoji u izvješću.
Nezakonite migracije i dalje su intenzivne pod utjecajem nestabilnih globalnih prilika
SOA kontinuirano analizira podatke i procjenjuje trendove problematike ilegalnih migracija. Ulaskom RH u Schengen očekivano je došlo do pojačanog pritiska migranata na granicu RH, a posljedično i pojačanih aktivnosti transnacionalnih krijumčarskih mreža. Činjenica da većina ilegalnih migranata ne posjeduje isprave kojima mogu dokazati svoj stvarni identitet predstavlja poseban sigurnosni rizik. Nekontrolirani dolasci migranata s nepoznatim ili lažnim identitetima povećavaju rizik od tranzita pripadnika terorističkih ili paravojnih postrojbi te kriminalnih skupina iz kriznih žarišta.
“Grupiranje većeg broja migranata uz granicu RH kao i tranzit hrvatskim teritorijem predstavljaju sigurnosne rizike u smislu jačanja krijumčarskih mreža, međusobnih obračuna migrantskih skupina, samoradikalizacije nezadovoljnih migranata, pokušaja nasilnih grupnih proboja granice, širenja lažnih i uznemirujućih vijesti te porasta broja ekstremističkih skupina u društvu. Na određenim dijelovima migrantskih ruta na Zapadnom Balkanu postoje naoružane krijumčarske skupine koje se sve češće međusobno sukobljavaju, prilikom čega koriste hladno, ali i vatreno oružje”, objašnjava tajna služba.
Pišu dalje kako krijumčarske mreže koriste komunikacijske platforme i društvene mreže (Telegram grupe i sl.) za komuniciranje na kojima se, između ostalog, migrantima nude i krivotvoreni dokumenti zemalja EU.
“U 2024. godini u RH je ušlo oko 29.000 ilegalnih migranata, što je oko 60% manje u odnosu na 2023. godinu. Po podacima Frontexa, u EU je na nereguliran način u 2024. godini ušlo oko 239.000 migranta (38% manje nego u 2023.), od čega je istočnomediteranskom rutom u Europu ušlo 69.436 migranata (14% više nego godinu ranije) najviše iz Afganistana i Sirije. Istočnomediteranska ruta (koja dijelom prolazi i preko teritorija RH) je i najbrojnija ruta ulaska migranata u EU u 2024. godini, dok je srednjomediteranskom rutom ušlo 66.766 migranata (59% manje nego u 2023. godini). Tek oko 10% nezakonitih migranata čine žene, a maloljetnici su u 2024. godini činili oko 16%. U 2024. godini nastavljen je ulazak ruskih državljana u RH, uglavnom etničkih pripadnika naroda s područja sjevernog Kavkaza, među kojima je SOA identificirala pojedince povezane s tamošnjim sigurnosnim i paravojnim strukturama, a koji mogu predstavljati sigurnosni rizik. Značajan dio migracijskog pritiska prema RH rezultat je bezviznih režima koje pojedine države susjedstva imaju s državama iz kojih dolazi veliki broj migranata. Na ovaj način migranti legalno dolaze na područje Zapadnog Balkana, odakle se nelegalno nastoje prebaciti u RH, odnosno EU. Došlo je i do značajnog povećanja broja kaznenih djela povezanih s migracijama, kao i broja uhićenih krijumčara. Po podacima MUP-a, policija je u 2023. godini uhitila više od 1500 krijumčara, dok je taj broj u 2024. godini povećan na više od 1800 krijumčara”, stoji uz ostalo u izvješću.







