Hrvatska obavještajna agencija SOA u najnovinem izvješću iz 2025. godine piše i o pojavama ekstremizma u Hrvatskoj.
“Ekstremizam označava aktivnosti i ideje koje su protivne ustavnom poretku RH ili se zalažu za njegovo nasilno rušenje. Stoga svako ekstremističko djelovanje predstavlja predmet interesa SOA-e, neovisno o njegovoj ideološkoj, političkoj, vjerskoj ili nacionalnoj pozadini”, piše SOA.
SOA zakoljučuje kako u hrvatskom društvu nema izraženih ekstremističkih pokreta ni pojava te ni jedan oblik ekstremizma nema veći broj pristalica, niti značajniju potporu u javnosti.
“Ipak, postoje pojedinci i manje skupine koje imaju ekstremistički svjetonazor ili poduzimaju aktivnosti koji spadaju u ekstremističko djelovanje. Na ekstremno desnoj sceni i dalje je izražen trend antisistemskog ekstremizma, odnosno onog koji želi ukidanje postojećeg demokratskog ustavnog poretka RH. Pri tome postoje namjere i pokušaji paravojnog organiziranja, provedbe vojne obuke i nabavke naoružanja, a s krajnjim ciljem promjene ustavnog poretka RH”.
SOA navodi i kako je u siječnju 2025. jedan hrvatski državljanin uvršten je na američku listu posebno označenih globalnih terorista.
“Označen je kao pripadnik međunarodne nasilne ekstremno desne online mreže Terrorgram Collective (Terrorgram) koja je stavljena na listu terorističkih skupina. Terrorgram djeluje na društvenoj mreži Telegram, promovira nasilni bijeli supremacizam te potiče na rasno ili etnički motivirano nasilje, kao i napade na kritičnu infrastrukturu i državne dužnosnike. Američke vlasti Terrorgram povezuju s više terorističkih napada, a od lipnja 2024. na listi je terorističkih organizacija Ujedinjenog Kraljevstva. Terrorgramov znak (na slici iznad) predstavlja vizual aplikacije Telegram na štitu crne boje koji oblikom slijedi oznake postrojbi Waffen SS-a, vojnog ogranka nacističke stranke iz vremena Drugog svjetskog rata”, objašnjava tajna služba.
SOA dalje piše kako dio ekstremne desnice promiče neonacističku ideologiju, uz pojave animoziteta prema migrantima i stranim radnicima u RH.
“Iako je prijetnja od nasilja ekstremno desnih skupina niska, postoji mogućnost pojedinačnih incidenata samoradikaliziranih pojedinaca, koji mogu, ali i ne moraju imati poveznicu s ekstremističkim grupacijama”, kažu.
Sigurnosni izazov u Europi predstavlja trend radikalizacije djece i maloljetnika, koji sve češće iskazuju spremnost na provođenje nasilnih aktivnosti. Posljednjih godina u EU je posebno uočen porast radikalizacije maloljetnika islamističkog i ekstremno desnog ideološkog spektra. Pri tome se kao medij radikalizacije i međusobne komunikacije koriste internetske tehnologije i društvene mreže. Na (samo)radikalizaciju maloljetnika utječu loša obiteljska situacija (disfunkcionalna/ radikalizirana obitelj, loše socio-ekonomske prilike i slično), društveno okružje (vršnjačko nasilje, izoliranost) te mentalno zdravlje, uključujući „traženje vlastitog identiteta“ mladih osoba, objašnjava tajna služba.
“Lijevi ekstremisti/anarhisti ne predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti zbog malobrojnosti, neorganiziranosti i slabe potpore javnosti. Glavni pokretački faktori ekstremne ljevice su promoviranje anarhizma i antiglobalizma. Nakon izraelske intervencije u Gazi, izražen je i propalestinski i anti-izraelski aktivizam koji ponekad može poprimiti i nasilne oblike ili širiti antisemitizam. Posljednjih godina u Europi jačaju i ekstremističke nasilne aktivnosti unutar klimatsko-ekoloških skupina”, kažu iz SOA-e.
“Velikosrpski ekstremizam u RH i dalje ima mali broj simpatizera, koji nisu izravno povezani s ekstremističkim velikosrpskim i četničkim (ujedno i proruskim) organizacijama koje postoje u pojedinim susjednim državama. Povremeni incidenti povezani s velikosrpskim ekstremizmom su izolirani ili se odvijaju na društvenim mrežama. Stoga ne predstavljaju prijetnju nacionalnoj sigurnosti, ali mogu predstavljati prijetnju javnoj sigurnosti i međuetničkim odnosima na lokalnoj razini”, javlja SOA.
“Ekstremni pripadnici navijačkih skupina povremeno narušavaju javnu sigurnost nasiljem i izazivanjem nereda u državi i inozemstvu. Unatoč tome, ovakvo nasilno djelovanje za sada ne predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti, ali može biti izazov za javnu sigurnost. U pojedinim lokalnim sredinama povremeni međuetnički sukobi imaju navijačku pozadinu”, kažu u tajnoj službi.
