Građani i poduzetnici od 1. listopada mogu očekivati povećanje cijene struje i plina jer je Vlada najavila da neće u tolikom opsegu subvencionirati energente, ali neke će mjere ipak ostati, doznaje Jutarnji list od sugovornika iz Banskih dvora.
Subvencije neće biti potpuno ukinute, nego će se mjere prilagoditi, a kako će novi paket izgledati, moglo bi se znati sljedeći tjedan kad će početi i konkretnije rasprave resora.
Moguće je da će se Vlada odlučiti spustiti prag potrošnje struje na polugodišnjoj razini jer je teško očekivati da će se za sva kućanstva subvencija potpuno ukinuti jer bi to značilo velik udar za ionako preopterećena kućanstva, koja su osiromašena zbog goleme inflacije. Trenutačni paket definira zajamčenu cijenu struje od 59 eura po megavatsatu za dio do 3000 kilovatsati, odnosno 88 eura po megavatsatu za više od 3000 kilovatsati.
I ministar gospodarstva Ante Šušnjar potvrdio je u četvrtak novinarima da će se cijene struje i plina blago korigirati naviše nakon što HERA uskoro objavi metodologiju izračuna cijena.
– Kao što je i uputa Europske komisije, razgovaramo o relaksiranju, tj. kalibriranju tih mjera. Mogu najaviti da će eventualno biti nekih blagih korekcija vezano za mjere, ali da bi cijene trebale ostati u postojećim okvirima ili uz blagi rast, koji ne bi trebao imati negativnih efekata na građane i malo poduzetništvo, dok veliki poduzetnici i u ovom trenutku plaćaju tržišnu cijenu – izjavio je Šušnjar.
Pomoć umirovljenicima
Kada je riječ o jednokratnoj pomoći umirovljenicima, zasad nema najava hoće li se one opet isplaćivati, ali logično bi bilo da se neka naknada isplati jer su najave da će se voditi računa o najugroženijim skupinama u društvu, a pitanje je hoće li cijene 30 namirnica ostati i dalje ista.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca jučer su apelirali na Vladu da i dalje subvencionira cijene plina za male poduzetnike kako im ujesen, ističu u HUP-u, računi za plin ne bi skočili za 30 posto.
– Domaća industrija i druga velika poduzeća već dulje plaćaju tržišne cijene energenata pa za njih izmjene neće donijeti novosti. Tržišna cijena plina već je dulje ispod gornje granice od 180 eura za megavatsat, no zbog geopolitičkih nestabilnosti tvrtkama je važno da se zadrži ta granica ili price gap kao osigurač. Male poduzetnike zabrinjava potencijalno ukidanje subvencija za plin jer bi to za mnoge od njih predstavljalo značajno povećanje troškova energenata, čak i do 30 posto – poručili su iz HUP-a.
Energetski stručnjak Ivica Jakić procjenjuje da Vlada neće pribjeći velikim promjenama u modelu subvencioniranja cijena energije, prije svega, kaže, kada su u pitanju građani.
– Očekujem neku vrstu kompromisa između onoga što sada imamo i potrebe da subvencioniranje ne zahvaća preširoko i s dosadašnjim posljedicama na poslovanje HEP-a, koje su bile dosta izražene pa se HEP moralo dokapitalizirati i pomoći u kreditiranju. Vladina najava o promjeni paketa energetske pomoći dolazi u trenutku kada se od proračunskih korisnika zahtijevaju uštede i smanjivanje investicija zbog smanjenih proračunskih mogućnosti. Ne možete u takvim okolnostima očekivati da se cijene energije subvencioniraju kao dosad – smatra Jakić koji dosadašnje mjere Vlade u pomaganju građana, ustanova i poduzeća u borbi protiv energetske krize smatra uspjelima i dobro pogođenima. Okolnosti su se, dodaje, promijenile u odnosu na vrijeme kada je donesen prvi energetski paket.
Subvencije opskrbljivačima
– Kada, primjerice, govorimo o plinu, trenutačne burzovne cijene bitno su niže od onih u 2022. kada se počelo s energetskim paketima pomoći. Nije samo naša Vlada tada pribjegla posebnim mjerama zaštite standarda građana i uvjeta poslovanja za tvrtke, svi su to radili s većim ili manjim uspjehom – komentira Jakić.
Kada su u pitanju cijene električne energije, u HUP-u, polazeći od činjenice da su trenutačne cijene na tržištu nešto povoljnije u odnosu na prošlu godinu, zbog izrazito toplog ljeta, izražavaju zabrinutost zbog najava o mogućim redukcijama.
– Industrija je već dulje suočena s problemom viših cijena električne energije u odnosu na kućanstva, što je situacija koja nije uobičajena u većini europskih zemalja i dodatno opterećuje hrvatske proizvođače i smanjuje njihovu konkurentnost. Stoga predlažemo Vladi da pri donošenju odluka o ukidanju protukriznih mjera pažljivo analizira njihov utjecaj na različite segmente gospodarstva i društva – poručili su iz HUP-a.
Trenutačni model subvencioniranja cijena struje i plina obavlja se kroz financijsku pomoć opskrbljivačima, prije svega HEP-u i plinarama, tako da im se plaća razlika između nabavnih ili tržišnih cijena i cijena koje ispostavljaju građanima, ustanovama i kućanstvima na račune. Kada je, na primjer, u pitanju plin, plinare trenutačno moraju naplaćivati veleprodajnu cijenu nabave plina od 2,6 centa za kilovatsat ili 26 eura za megavatsat. Ako su nabavile plin po većim cijenama, mogu od države zatražiti isplatu razlike u proceduri Hrvatske energetske regulatorne agencije (HERA) i Ministarstva gospodarstva, piše Jutarnji list.
