Prvi rezultati općih izbora u Bosni i Hercegovini pokazuju vodstvo Darijane Filipović u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva. Iza nje su kandidat Komšićeve Demokratske fronte Slaven Kovačević i zajednički kandidat pet hrvatskih oporbenih stranaka Zdenko Lučić. Istodobno, rekordno niska izlaznost ponovno je otvorila pitanje političke apatije u zemlji.
Prema prvim preliminarnim rezultatima Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine, kandidatkinja HDZ-a BiH Darijana Filipović nalazi se u vodstvu u utrci za hrvatskog člana Predsjedništva BiH.
Filipović je zasad osvojila 92.854 glasa, dok Slaven Kovačević, kandidat Demokratske fronte Željka Komšića, ima 55.475 glasova.
Treći je Zdenko Lučić, zajednički kandidat pet hrvatskih oporbenih stranaka, HDZ-a 1990, HRS-a, HNP-a, HSS-a i HDS-a, s 44.345 glasova.
Rezultati su još uvijek preliminarni, ali već sada pokazuju da će se hrvatska politička scena nakon izbora naći pred važnim pitanjem, ostaje li HDZ BiH dominantna politička snaga među Hrvatima ili se prvi put nakon dugo vremena pojavljuje ozbiljnija alternativa.
Tri kandidata, tri različite političke priče
Utrka za hrvatskog člana Predsjedništva ovoga je puta drugačija nego na prethodnim izborima.
Na jednoj strani nalazi se HDZ BiH i njegova kandidatkinja Darijana Filipović, iza koje stoji najjača organizirana politička struktura među Hrvatima u BiH.
Na drugoj je kandidat Demokratske fronte Slaven Kovačević, koji nastupa iz političkog kruga Željka Komšića.
Treća opcija je Zdenko Lučić, kandidat čak pet hrvatskih oporbenih stranaka koje su se udružile s ciljem da izazovu HDZ-ovu dominaciju.
Upravo bi rezultat Lučića mogao biti jedan od najzanimljivijih pokazatelja ovih izbora.
Njegov uspjeh ili neuspjeh neće govoriti samo o njemu osobno, nego i o tome koliko je hrvatsko biračko tijelo spremno podržati političku alternativu HDZ-u BiH.
Može li se razbiti HDZ-ov monopol?
Oporbene hrvatske stranke u kampanji su Dragana Čovića i HDZ BiH optuživale za politički monopol, klijentelizam i korupciju.
Njihova je ključna poruka bila da Hrvati u BiH ne mogu biti politički predstavljeni isključivo kroz jednu stranku. Zdenko Lučić zato je pokušao otvoriti prostor za drukčiji koncept hrvatske politike u BiH – onaj koji bi se suprotstavio dugogodišnjoj dominaciji HDZ-a BiH.
Prvi rezultati zasad ne pokazuju da je ta strategija ugrozila vodeću poziciju HDZ-a, ali pokazuju da oporba ima prostor za djelovanje.
Broj glasova koji će Lučić konačno osvojiti bit će važan upravo zato što će pokazati koliko je hrvatsko biračko tijelo fragmentirano.
Komšićev nasljednik pred teškim zadatkom
Posebnu pozornost privlači rezultat Slavena Kovačevića. Njegova kandidatura dolazi iz političkog prostora Željka Komšića, koji je na prethodnim izborima osvojio oko 227 tisuća glasova. Kovačević zasad ima znatno manje.
Zato se nameće jedno od ključnih pitanja ovih izbora, koliko je birača ranije glasalo za Komšića zbog njegove osobne političke pozicije, a koliko ih je spremno isto povjerenje prenijeti na kandidata Demokratske fronte?
Odgovor na to pitanje mogao bi imati dugoročne posljedice za politički projekt Demokratske fronte.
Bošnjačka utrka: Bećirović ispred Izetbegovića
U utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva zasad vodi Denis Bećirović s približno 164 tisuće glasova.
Iza njega je predsjednik Stranke demokratske akcije Bakir Izetbegović s oko 148 tisuća glasova.
Ta utrka pokazuje da ni unutar bošnjačkog političkog korpusa nema jednostavne političke dominacije.
Bećirovićev rezultat predstavlja važan test odnosa snaga između stranaka okupljenih oko SDP-a i tradicionalno najjače bošnjačke stranke SDA.
Cvijanović vodi među Srbima
U utrci za srpskog člana Predsjedništva vodi Željka Cvijanović iz SNSD-a Milorada Dodika s oko 213 tisuća glasova. Drugi je Marinko Božović iz SDS-a s približno 102 tisuće glasova. Sličan odnos snaga vidljiv je i u utrci za predsjednika Republike Srpske. Kandidat SNSD-a Savo Minić zasad ima oko 202 tisuće glasova, dok je Branko Blanuša iz SDS-a osvojio približno 160 tisuća.
SNSD tako i dalje ostaje dominantna politička snaga među Srbima u BiH, ali rezultat SDS-a i drugih oporbenih stranaka pokazuje da se politička borba u Republici Srpskoj nastavlja.
Najveći problem možda nije pobjednik, nego birači koji nisu glasali
Dok se stranke zbrajaju i proglašavaju pobjednike, jedan podatak posebno zabrinjava. Na izbore je izašlo tek oko 42 posto registriranih birača. Od približno 3,4 milijuna upisanih birača glasovalo je oko 1,43 milijuna. Na izborima 2022. izlaznost je bila oko 50 posto.
Pad od približno osam postotnih bodova pokazuje da se problem političke apatije u BiH produbljuje.
Istodobno, broj birača upisanih u popis značajno je veći od broja stanovnika prema posljednjem službenom popisu iz 2013., kada je u BiH živjelo oko 3,5 milijuna ljudi.
Zbog toga se i nakon svakih izbora ponovno otvara pitanje vjerodostojnosti biračkih popisa.
Zemlja umorna od političkih podjela
RTL-ova reporterka Ana Mlinarić nakon zatvaranja biračkih mjesta upozorila je upravo na taj problem.
Prema njezinu izvještaju iz Mostara, izborni dan protekao je mirno, ali iza mirnog izbornog dana ostala je zemlja umorna od političkih podjela.
Građani s kojima je razgovarala, kako je navela, najviše govore o egzistencijalnim i ekonomskim problemima te želji za ulaskom Bosne i Hercegovine u Europsku uniju.
Istodobno, dio birača smatra da izbori ne donose dovoljno stvarnih promjena. Upravo bi to mogao biti jedan od razloga pada izlaznosti. Ako građani vjeruju da se nakon izbora ništa bitno neće promijeniti, motivacija za izlazak na birališta prirodno slabi.
Nova tehnologija prošla prvi veliki test
Ovogodišnji izbori donijeli su i pokušaj tehnološkog unapređenja izbornog procesa. Na biračkim mjestima uvedene su nove tehnologije za provjeru identiteta birača i utvrđivanje rezultata glasanja. Bilo je tehničkih problema sa skenerima, no u većini slučajeva oni su otklonjeni ili su uređaji zamijenjeni.
Na manjem broju biračkih mjesta, prema dosad dostupnim informacijama, problemi nisu mogli biti riješeni, pa je primijenjen klasični sustav glasovanja i naknadnog brojanja. Tehnologija je tako položila svoj prvi veliki test, ali njezina će stvarna vrijednost biti poznata tek nakon što se utvrdi jesu li rezultati obrađeni brže i transparentnije te je li među biračima povećano povjerenje u izborni proces.
Pravo pitanje nakon izbora
Bosna i Hercegovina tako nakon izbora ostaje pred istim temeljnim problemima koji su je opterećivali i prije njih. Tko će biti članovi Predsjedništva važna je politička informacija. Ali još je važnije pitanje hoće li nova vlast uspjeti promijeniti osjećaj građana da se politički sustav vrti u krug. Za hrvatsko biračko tijelo posebno će biti važan konačni rezultat Darijane Filipović i Zdenka Lučića.
Ako HDZ BiH zadrži uvjerljivu prednost, potvrdit će svoju dominantnu poziciju među Hrvatima. Ako oporba osvoji znatno veći broj glasova nego ranije, bit će to znak da se unutar hrvatskog političkog prostora pojavljuje ozbiljnija alternativa.
A izlaznost na povijesno niskoj razini govori kako će pobjednici izbora morati odgovoriti na možda najvažnije pitanje od svih,
Kako uvjeriti građane Bosne i Hercegovine da njihov glas još uvijek može nešto promijeniti?
Jer najveći poraz ovih izbora ne bi bio onaj koji će doživjeti neka stranka. Najveći poraz bio bi ako građani jednostavno prestanu vjerovati da izbori imaju smisla.
