Znamo da se naša zemlja nalazi na trusnom i seizmički aktivnom području. Kako bi se povećala otpornost na potrese i povećala sigurnost svih nas provodio se program CRONOS, piše HRT.
Iva Dasović i Josip Stipčević predstavili su projekt.
– Cronos je projekt financiran sredstvima norveške darovnice i on ima za cilj istražiti polje seizmičnost Hrvatske, a svi znamo da je u zadnjih par godina to vrlo aktualna tema kod nas. Mi smo sredstvima kojima smo dobili, pokušali napraviti istraživanja da bolje istražimo potresna područja u Hrvatskoj te da saznamo kolike potrese možemo očekivati te da samim tim saznanjima dođemo građevinama te im damo upute kako graditi, osigurati da se zgrade ne sruše te da bude što manje štete, žrtava i sve povezano s time, rekao je Josip Stipčević, zamjenik voditeljice projekta Cronos.
– Naglasak ovog projekta nije bio toliko na znanstvenim projektima, koliko zapravo na osnaživanju znanstvene zajednice i infrastrukture. Mi smo kroz ovaj projekt nabavili mnoge instrumente kojima možemo proučavati gibanja zemlje pomoću optičkih vlakana koji su već postavljeni i koje koristimo za internet i sl., izjavila je Iva Dasović, suradnica na projektu Cronos.
Stipčević iznosi kako su do sad napravili veliki posao.
– Ono što smo dobili ovim projektom je da sad imamo bazu s kojima ćemo nastaviti ta istraživanja te kojima ćemo osnažiti naša saznanja o hrvatskoj građi zemlje, rekao je.
– Dobili smo potporu znanstvenim istraživanjima i to je nama važno jer imamo bazu za sva buduća istraživanja i možemo se u budućim projektima fokusirati na samu obradu podataka i ljude. Dakle, oprema i ljudi su nam dvije stvari bitne za istraživanje. U Petrinji smo dobili od vlade donaciju od 40 instrumenata koji su postavljeni na petrinjskom i zagrebačkom području, koji prikupljaju vrijednosne podatke i danas te ćemo i to istraživati, a tu je još i projekt MPO koji vodi seizmološka služba, dulji projekt, gdje će se postaviti više instrumenata po cijeloj Hrvatskoj, priopćila je Dasović.
Dosadašnji proces i saznanja komentirala je Dasović.
– Imali smo više dijelova, a istraživanje je podijeljeno u dvije komponente. Jedna se više fokusirala na pliće tlo koje može bitno povećati gibanja uslijed velikih potresa i imali smo komponente fokusirane na temeljna bazična istraživanja gdje smo više istraživali malo dublje, dakle koru i litosferu. Pozabavili smo se i novim metodama za detekciju potresa koje koriste suvremene metode, strojno učenje i sl., priopćila je Dasović.
Detaljnije je objasnio Stipčević.
– Dakle u ove dvije komponente, jedna se fokusirala na izvore potresa gdje oni nastaju, gdje su najčešći i gdje ih možemo očekivati, a druga komponentna, bavila se efektima potresa. Ja sam voditelj prve komponente i mogu reći da smo napravili puno posla, upotrijebili smo strojno učenje na temelju podataka koje prikupljamo, da nam se automatski detektira potres i to za sad radi jako dobro, objasnio je.
Dasović je iznijela glavne ciljeve projekta.
– Nama je cilj detektirati gdje mogu nastati jaki potresi. Snažni potresi su rijetka pojava, no slabi potresi su vrlo česta pojava. Mi smo u Hrvatskoj znali detektirati 12 tisuća potresa. Bitno nam je gledati sitne potrese jer svaki potres ocrtava rasjede na kojima se mogu dogoditi potresi i zato ih mi želimo prepoznati. Ono što je važno, kad stavimo puno seizmoloških postaja, možemo bilježiti i one najsitnije te ih puno preciznije odrediti. Dakle, tražimo gdje bi bio potencijal za neki jaki potres. S druge strane nam je važno istraživati unutrašnjost zemlje jer da bismo precizno analizirali i locirali potrese, moramo znati kako nam zemlja unutra izgleda. Krajnji cilj je dobro odrediti seizmički hazard odnosno potresnu opasnost te nivo trešnje kod jakih potresa, da bismo dali informacije građevinarima. Također smo išli prema civilnoj zaštiti, županijskim i gradskim uredima koji se bave prostornim planiranjem da bismo ih osvijestili, rekla je Dasović dodajući kako to sve stvara sigurnije društvo, piše HRT.
