Udruga Franak oglasila se na fb-u:
OTVORENO PISMO SVIM SUCIMA GRAĐANSKOG ODJELA VRHOVNOG SUDA RH!
SLOVENSKI VRHOVNI SUD PORUČUJE HRVATSKOM VRHOVNOM SUDU:
„SVI POTROŠAČKI CHF UGOVORI APSOLUTNO SU NIŠTETNI U CIJELOSTI!“
U Zagrebu, 17. studenoga 2023.
Poštovani suci Građanskog odjela Vrhovnog suda RH (GO VSRH),
dostavljamo vam jednu od nekoliko presuda Vrhovnog suda Republike Slovenije kojima je utvrđena ništetnost ugovora s valutnom klauzulom CHF, i to u službenom prijevodu sudskog tumača za slovenski jezik.
Link na presudu je sljedeći:
https://udrugafranak.hr/…/Presuda-i-rjesenje-Vrhovnog…
Vrhovni sud Republike Slovenije nema nikakvih dvojbi u vezi s utvrđenjem apsolutne ništetnosti ugovora o kreditu s ugovorenom ništetnom valutnom klauzulom CHF. Njegov stav je potpuno jasan i ujednačen, i glasi:
„Ugovori o kreditu s ništetnom valutnom klauzulom CHF apsolutno su ništetni u cijelosti.“
Izdvajamo nekoliko bitnih detalja iz presude slovenskog VS-a, a kojom je slovenski VS ukinuo negativnu prvostupanjsku i drugostupanjsku presudu, te je odlučio:
1. Revizija tužitelja se usvaja te se presude prvostupanjskog i drugostupanjskog suda u odluci o zahtjevu za utvrđivanje ništetnosti ugovora mijenjaju na način da se usvajaju ništetnost Ugovora o dugoročnom deviznom kreditu i ništetnost javnobilježničkog zapisnika navedenog ugovora te ništetnost sporazuma o osiguranju novčanog potraživanja.
2. S obzirom da obveza obrazlaganja valutnog rizika nije provedena u skladu sa zahtjevima profesionalne pažnje, tuženik je postupao u suprotnosti s načelom savjesnosti i poštenja kod ugovaranja valutne klauzule CHF.
3. S obzirom na izraziti informacijski raskorak u korist tuženika (banke) i neravnomjernu raspodjelu rizika također u korist tuženika, tužitelji su snosili neograničen valutni rizik, dok tuženik nije imao valutni rizik, nastala je značajna neravnoteža između ugovornih strana na štetu tužitelja.
4. Sporna ugovorna odredba koja znači bitnu komponentu ugovora o dugoročnom deviznom kreditu, tako se smatra nepoštenom te time ništetnom.
6. Ništetna ugovorna odredba, koja je ključna, središnja komponenta ugovora, uvijek za posljedicu ima ništetnost cijelog ugovora.
7. Revizijski sud je pobijanu negativnu presudu u odluci o zahtjevu za utvrđivanje ništetnosti valutne klauzule CHF i cijelog ugovora promijenio na način da se taj zahtjev usvaja, dok je odbijajuću presudu o zahtjevu za plaćanje 79.956,29 EUR i u odluci o troškovima postupka ukinuo te je predmet u tom opsegu vratio prvostupanjskom sudu na novo suđenje o novčanom zahtjevu, po čemu će se provesti vještačenje.
Ukratko, u Sloveniji ne postoji kolektivna presuda, zbog čega se za svaki pojedinačni predmet mora utvrđivati ništetnost valutne klauzule CHF na način kako je to u Hrvatskoj već utvrđeno u kolektivnom postupku. Međutim, nakon što se utvrdi ništetnost valutne klauzule CHF posljedica ništetnosti te ugovorne odredbe u Sloveniji niti u jednom slučaju nije djelomična ništetnost ugovora, nego apsolutna ništetnost cijelog ugovora, i to je onaj dio pitanja koji u Hrvatskoj još uvijek Vrhovni sud RH nije riješio, dok pitanje ništetnosti valutne klauzule CHF za potrošačke ugovore o kreditu u Hrvatskoj nije upitno.
Više puta smo pisali o tome da GO VSRH mora ujednačiti sudsku praksu vezano za utvrđenje ništetnosti ugovora o kreditu s ništetnom valutnom klauzulom CHF i ništetnom promjenjivom kamatnom stopom, pritom smo naglašavali da revizija po tom pitanju čeka na odluku GO VSRH već dvije godine, podsjećamo da se radi o predmetu Rev-259/2022, i da unatoč tomu što je konkretni predmet prošao kompletnu proceduru za donošenje meritorne odluke te stigao na VSRH, nadležno vijeće GO VSRH još uvijek nije odlučilo o toj krucijalnoj reviziji.
Za to vrijeme Vrhovni sud Republike Slovenije ujednačio je potpuno sudsku praksu po tom pitanju, i uvijek kada utvrdi ništetnost valutne klauzule CHF posljedično utvrđuje apsolutnu ništetnost cijelog ugovora, a ne djelomičnu ništetnost ugovora.
Mi imamo podatke o najmanje četiri takve presude Vrhovnog suda Slovenije, pa smo se odlučili jednu prevesti, i poslati je svim sucima GO VSRH na razmatranje, budući da se hrvatsko i slovensko pravo ne razlikuju gotovo niti u jednoj riječi, a obje zemlje su i obvezne u primjeni prakse Suda EU, koji je u čitavom nizu svojih presuda nedvojbeno utvrdio:
„Ako je ništetna valutna klauzula u kojoj je utvrđena obveza za pojedini kredit, onda je ništetan i cijeli ugovor, jer je valuta kredita glavni, ključni predmet ugovora.“
Osim toga, presudom C-655/20, Sud EU je utvrdio:
„…da u slučaju utvrđenja ništetnosti promjenjive kamatne stope nacionalni sud potrošaču mora ponuditi izbor između, s jedne strane, revizije ugovora zamjenom ugovorne odredbe, kojom se određuje promjenjiva kamatna stopa i čija je nepoštenost utvrđena, odredbom kojom se upućuje na zakonom previđeni indeks dispozitivne prirode i, s druge strane, utvrđenja ništetnosti ugovora o hipotekarnom kreditu u cijelosti.“
Drugim riječima, ako je ništetna odredba ugovora na temelju koje banka mijenja kamatnu stopu bez ugovorenih parametara, onda sud mora ponuditi potrošaču dvije opcije, ili ništetnost cijelog ugovora, ili zamjenu ništetne kamatne stope valjanom kamatnom stopom, a potrošač onda bira presudu koja njemu odgovara u skladu s dotadašnjom otplatom kredita.
Naglašavamo, za razliku od slovenskih ugovora o kreditu, hrvatski ugovori o kreditu sadrže i ništetnu valutnu klauzulu, i ništetnu kamatnu stopu, koja je u Sloveniji ipak ugovorena na pravilan način, a to znači da u hrvatskim ugovorima osim što je ništetan glavni predmet ugovora, ništetna je i cijena kredita, po čemu je odavno Vrhovni sud RH zauzeo stav da se u takvom slučaju ne može utvrđivati djelomična ništetnost, nego samo apsolutna ništetnost cijelog ugovora, kao što je suđeno u odluci po reviziji Rev-907/2002.
Poštovani suci GO VSRH, a posebice se obraćamo sucima Željku Pajaliću, Renati Šantek, Igoru Periši, Željku Šariću i Anti Perkušiću, koji čine sudsko vijeće po reviziji Rev-259/2022, očekujemo da konačno donesete nužnu odluku o ništetnosti ugovora o kreditu s ništetnom valutnom klauzulom i ništetnom promjenjivom kamatnom stopom, jer razloga za odlaganje te odluke nema, budući da su ispunjeni svi procesualni uvjeti da se meritorna odluka donese, i time se ujednači sudska praksa po pitanju apsolutne ništetnosti ugovora o kreditu s ništetnom valutnom klauzulom i ništetnom promjenjivom kamatnom stopom. Kompletno obrađen predmet od strane tuženika i tužitelja zaprimljen je u odnosnom sudskom vijeću 11.3.22., i nema razloga za nastavak odugovlačenja s odlukom.
Slovenska presuda može biti od pomoći u tom predmetu, pa je stoga šaljemo službeno prevedenu.
