Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je kako je rast inflacije u travnju na 5,8 posto izravna posljedica poskupljenja energenata, ponajviše naftnih derivata, uslijed globalnih poremećaja.
Na početku sjednice Vlade osvrnuo se i na summit Inicijativa triju mora održan u Dubrovniku, naglasivši kako suradnja sa SAD-om dobiva novu dimenziju, osobito kroz sporazum o južnoj plinskoj interkonekciji.
“To je najveći iskorak u odnosima sa SAD-om od Domovinskog rata”, poručio je premijer.
Energenti ključni za rast inflacije
Govoreći o inflaciji Plenković je istaknuo kako su upravo energenti odgovorni za gotovo polovicu njezina rasta.
“Da se cijene energenata nisu mijenjale, inflacija bi bila oko 3 posto”, rekao je, dodajući da se radi o posljedicama vanjskih šokova, uključujući poremećaje na tržištu uzrokovane krizom na Bliskom istoku i zatvaranjem Hormuški tjesnac.
Naglasio je kako sličan trend bilježe i druge članice EU, pri čemu njih 16 bilježi ubrzanje inflacije.
Hrana zasad stabilna
Premijer je istaknuo kako na mjesečnoj razini nije zabilježen rast cijena hrane i pića, što znači da se povećanje cijena goriva još nije prelilo na sve segmente gospodarstva.
Vladine mjere i poruka tržištu
Plenković je najavio nastavak Vladinih mjera za ublažavanje učinaka energetske krize na građane i gospodarstvo.
“Mjerama ćemo nastojati ublažiti utjecaj na kućanstva”, rekao je, uz poruku svim akterima na tržištu da pokušaju ograničiti prelijevanje troškova na krajnje korisnike.
Izrazio je i očekivanje da bi stabilizacija cijena energenata u narednom razdoblju mogla smanjiti inflatorne pritiske.
