Poprilično je opskurna povijest obiteljske kuće u Poznanovcu u kojoj je nekad bila prijavljena Sandra Benčić. Saborskoj zastupnici Možemo upućena su, između ostalih, još u ponedjeljak pitanja o toj kući, a na koje do pisanja ovog teksta u četvrtak nije stigao nikakav odgovor.
Riječ je o u realnosti postojećoj nekretnini koja nije upisana u zemljišne knjige, već je na tom mjestu oranica u pet šestinskom vlasništvu Branka Benčića.
Kako smo ranije objavili, kuće nema u dokumentu, a u realnosti postoji, ali postoji zabilježba Ministarstva kulture RH:
“Primljeno 13. listopada 2006. broj 1364/Z. Na temelju pravomoćnog rješenja Republike Hrvatske Ministarstva kulture od 28. travnja 2005. broj UP/I-612-08/04-01/136 zabilježuje se da čestica 168/11 čini prostornu među kulturnog dobra Republike Hrvatske”.
No, u katastru je i još zanimljivija stvar, tamo pak stoji da je čestica u vlasništvu Poljoprivredne zadruge Poznanovec. Tamo, uz ostalo stoji, kako nema prava građenja na toj oranici.
Ta oranica nalazi se u zaštićenom kulturnom dobru RH, u području dvorca Poznanovec koji je bio u vlasništvu braće Nikole i Grete Ritter. Dolaskom partizana u Poznanovec, vlasnici su ubijeni, a dvorac i okolno imanje su pretvoreni u poljoprivrednu zadrugu, s time da je u zgradi dvorca smjeđšten peradarnik. S obzirom da iz nekog razloga to zemljište, koje je u ZK izvodima zavedeno kao oranica u suvlasništvu Branka Benčića, na službenom internetskom pregledniku oss.uredjenazemlja.hr pokazuje kako je ta parcela – u vlasništvu poljoprivredne zadruge, evidentno je kako se radi o području dvorca, koje je nakon Drugog svjetskog rata i likvidacije vlasnika pretvoreno u poljoprivrednu zadrugu i peradarsku farmu. Sandra Benčić nije odgovorila na pitanja o vlasništvu i povijesti te oranice ni neupisane kuće.
Nadalje, Ministarstvo kulture u elaboratu iz 2020. godine, dakle, 15 godina nakon što je stavilo zabilježbu na oranicu u većinskom vlasništvu Branka Benčića, konstatira kako je “dvorac je dugi niz godina bez namjene, a propadanju je svakako pridonijela nekadašnja neprimjerena namjena – poljoprivredna farma s uzgojem pilića”. Piše i kako “od ukupno osam povijesnih gospodarskih zgrada s katastarskog prikaza iz 1860. od kojih je sedam bilo smješteno u stražnjem gospodarskom dijelu imanja, a oranžerija u perivoju ispred dvorca, očuvane su samo četiri dok su ostale zamijenjene novijom izgradnjom ili su posve nestale.
U istom dokumentu iscrtane su i granice kulturnog dobra RH, iz kojih je vidljivo da je oranica, na kojoj je kuća br. 4, u granicama tog kulturnog dobra.
Također na Googleu je vidljivo gdje se nalazi kuća s brojem 4., na kojoj adresi je prijavljen Branko Benčić. Kuća je s crvenom oznakom, dvorac s ljubičastom.
Kako je Ministarstvo kulture ustvrdilo, ne precizirajući koje su to nove građevine izgrađene na području kulturnog dobra RH, uvidom u stanje iz 1968. godine, lako je utvrditi kako tamo nije bilo nikakvih građevina.
Stvar postaje još zanimljivija, jer pred posljednje lokalne izbore na karti promjena Urbanističkog plana Bedekovčine, u koju spada Poznanovec, u ucrtanom kulturnom dobru RH pojavljuju se dvije oranice, čestice na kojoj je izgrađena kuća na br 4, ali sad u okviru građevinske zone označene žutom bojom. Plave crte označavaju područje kulturnog dobra RH, odnosno područje dvorca Poznanovec, nekad u vlasništvu ubijene braće Nikole i Grete Ritter.
S obzirom da iz javno objavljenih dokumenata Bedekovčine nije jasno kada je i na koji način došlo do uključivanja oranica u građevinsku zonu, kao i postoji li mišljenje konzervarora o tom uključivanju novih građevina u kulturno dobro, kao i kako to da najmanje 20 godina nakon zabilježbe Ministarstva kulture postoji u knjigama neubilježena kuća i adresa br. 4, uputili smo pitanja Ministarstvu kulture, Ministarstvu graditeljstva, Bedekovčini i građevinskoj inspekciji. Do svega ovoga ne bi došlo da je Sandra Benčić odgovorila na postavljena pitanja još u ponedjeljak. A situaciju treba svakako rasvijetliti. Odgovore ćemo objaviti kada stignu.
