Diljem Europske unije ljudi žive sve duže, a najduži prosječni životni vijek je u Španjolskoj. Hrvatska, s druge strane, po tom pitanju ne stoji baš najbolje.
Procjene očekivanog životnog vijeka ključni su alat za praćenje dobrobiti društva, ali ti su trendovi također temeljni za razvoj vladinih politika kako bi se države mogle boriti protiv starenja stanovništva.
Francuska se, primjerice, suočava s izazovom starenja stanovništva i posljedičnim opterećenjem sustava socijalne sigurnosti. Kako bi se nosila s ovim izazovom, francuska vlada nedavno je odlučila donijeti niz reformi, unatoč snažnom otporu, s ciljem produženja dobi za odlazak u mirovinu i poticanja pojedinaca da rade dulje.
Međutim, Francuska nije usamljena u suočavanju s procesom starenja stanovništva, i nisu baš oni koji ostvaruju najduži životni vijek. U cijelom EU-u, metrika očekivanog životnog vijeka neprekidno raste već nekoliko desetljeća.
Tko najduže živi u EU?
U 2021. godini prosječni životni vijek pri rođenju u EU bio je 80,1 godina, no najnovije brojke su relativno niže u usporedbi s 2020. i 2019., vjerojatno kao rezultat naglog porasta smrtnosti zbog pandemije covid-19, prema podacima Eurostata, statističkog ureda EU.
Godine 2019. očekivani životni vijek pri rođenju dosegao je najviši nivo svih vremena od 81,3 godine, ali je zatim pao na 80,4 godine 2020, piše Euronews.
Unatoč malom nazadovanju – od kojeg ćemo se vjerojatno uskoro oporaviti – linija dugovječnosti ide uzlaznom linijom otkako je EU počeo bilježiti podatke početkom 2000-ih, a službene statistike otkrivaju da se očekivani životni vijek u prosjeku povećao za više od dvije godine po desetljeću od 1960-ih.
Sve u svemu, u cijeloj Europskoj uniji žene žive dulje od muškaraca (82,9 godina naspram 77,2 godine 2021.), ali ljudi u određenim zemljama – pa čak i regijama – žive dulje od drugih.
Isto tako, nisu sve nacije doživjele isti napredak tijekom godina – ili nazadovanje u nekim posebnim slučajevima – u procjenama očekivanog životnog vijeka.
Gdje ljudi žive najduže?
Zemlja s najvećim očekivanim životnim vijekom je Španjolska, s prosjekom od 83,3 godine, a slijede je Švedska (83,1 godina), Luksemburg i Italija (obje 82,7 godina).
Najniži životni vijek predviđa se u Bugarskoj (71,4 godina), Rumunjskoj (72,8 godina) i Latviji (73,1 godina). Hrvatska se, nažalost, također nalazi pri samom dnu te ljestvice, s prosječnim životnim vijekom, izračunatim 2021., od 76,7 godina.
Zašto se životni vijek produljuje?
Živimo dulje – i zdravije – zbog brojnih čimbenika. No najvažniji je smanjenje smrtnosti dojenčadi, definirane kao smrt dojenčeta prije prvog rođendana, prema Eurostatu.
Šanse da novorođenče preživi djetinjstvo porasle su s 50 posto na 96 posto na globalnoj razini. Između 2011. i 2021. stopa smrtnosti dojenčadi u EU-u pala je s 3,8 smrtnih slučajeva na 1000 rođenih na 3,2 smrtnih slučajeva na 1000 rođenih.
Proširivši analizu na posljednjih 20 godina, stopa smrtnosti dojenčadi gotovo se prepolovila (6,2 umrla na 1000 u 1999. godini), prenosi N1.
U 2021. najviše stope smrtnosti dojenčadi u EU zabilježene su u Bugarskoj (5,6 umrlih na 1000 rođenih) i Rumunjskoj (5,2 umrlih na 1000 rođenih), a najniže u Finskoj, Sloveniji i Švedskoj (sve 1,8 umrlih na 1000 rođenih).
Želite smršaviti? Evo koliko puta dnevno biste trebali jesti
