Prašina se uglavnom sastoji od mrtvih stanica kože, grinja, mrtvih čestica insekata, čestica zemlje, peludi, sitnih čestica plastike, bakterija, kose i vlakana s odjeće Emma Barton, stručnjakinja za čišćenje
Sve što trebate napraviti je pomiješati 1 litru vode, 1 žlicu jabučnog octa i 1 žlicu glicerina. Dobit ćete tekućinu kojom potom prebrišete sve površine po kojima se prašina stalno nakuplja. Za brisanje koristite meku pamučnu krpicu.
Na namještaju će se na ovaj način stvoriti tanki sloj koji odbija čestice prašine pa se neće toliko taložiti namještaju, piše 24sata.
Želite li izbjeći širenje prašine tijekom čišćenja, slijedite ove upute:
– Ne koristite perušku za čišćenje prašine jer prašinu samo rasprši naokolo, s jedne površine na drugu.
– Izbjegavajte brisanje prašine ‘na suho’ jer, kao i kod peruške, prašina će se samo razletjeti i nataložiti na drugu površinu. Krpu malo navlažite vodom.
– Redovito čistite grijalice i klima uređaje (možete i usisavačem) jer se tamo mogu skrivati velike količine prašine koja će izletjeti čim ih uključite.
– Ne zaboravite voditi brigu i o usisavaču, odnosno redovito mijenjajte filter – inače čestice prašine neće ostati unutra već se raspršiti zrakom.
Što je to zapravo prašina?
Prašina u našim domovima je nešto kao obrnuto ogledalo naših života. Ona pokazuje sve naše nusproizvode i stvari koje odlažemo, a da toga nismo ni svjesni. Razumijevanje znanosti koja stoji iza tih dosadnih nakupina ispod kauča i svugdje u domu, i razloga zašto je to uopće u domu, može vam pomoći u poduzimanju određenih radnji kako bi usporili njezino taloženje, kaže Emma Barton, stručnjakinja za čišćenje i osnivačica tvrtke Steam Cleaner Help.
– Uglavnom se sastoji od mrtvih stanica kože, grinja, mrtvih čestica insekata, čestica zemlje, peludi, sitnih čestica plastike, bakterija, kose i vlakana s odjeće. Mnoge od tih čestica u dom ulaze izvana, kroz prozore i vrata, na cipelama, odjeći, kućnim ljubimcima… Tu su i grickalice koje jedete u kući kao i sitne mrvice ostalih obroka, linjanje kućnih ljubimaca itd. – pojasnila je.
– Ali, postoji jedan važan mit koji treba razbiti: iako mrtve stanice kože zasigurno čine dio prašine u našim domovima, to nije tako velik postotak kao što možda mislite. Mnogi ljudi pretpostavljaju da više od 50 posto prašine dolazi od mrtve kože, ali u stvarnosti, većinu toga voda odnosi kada se kupamo ili tuširamo pa ne završe na našim podovima već u kanalizaciji – dodala je.
‘Tepisi su magneti za prašinu’
– Prašina se akumulira se vrlo brzo, i na tome morate zahvaliti znanosti. Prisjetite se onoga što ste učili o statičkom elektricitetu u osnovnoj školi. Kada se prašina kreće u zraku, nakuplja blagi pozitivni ili negativni električni naboj. Prašinu tada privlače površine s blagim negativnim ili pozitivnim nabojem, što u konačnici dovodi do gomilanja. Na primjer, tepisi su magneti za prašinu, puno više nego tvrdo drvo ili linoleum – objasnio je Matthew Baratta iz američke tvrtke Daimer Industries specijalizirane za komercijalne i industrijske opremu za čišćenje.
– Iako će redoviti raspored čišćenja zadržati prašinu u vašem domu na prihvatljivoj razini, te čestice u zraku neizbježan su aspekt svakog unutarnjeg prostora. Živimo u relativno zatvorenom okruženju, tako da se prašina zadržava u tepisima i pukotinama. Osim toga, svaki put kada otvorite vrata svog doma, dopuštate pristup većem broju čestica prašine – dodao je, a prenosi marthastewart.com.
Ukusne grickalice koje smanjuju rizik od srčanih bolesti i povećavaju razinu hormona sreće
