Kada bi nuklearna bomba sutra bila bačena na vaš grad, znate li gdje biste se trebali skloniti? Nuklearni rat zastrašujuća je pomisao, no ona je prioritet timu istraživača na sveučilištu u Nikoziji na Cipru.
U nedavnoj studiji ovi istraživači su izračunali kako bi udar nuklearne eksplozije utjecao na ljude koji se skrivaju u zatvorenom. Što su otkrili? Čak i ako ste na sigurnoj udaljenosti i preživite eksploziju, svejedno biste mogli biti u opasnosti, piše Science Alert.
“Važno je shvatiti kako bi bili pogođeni oni koji se skrivaju u zatvorenim prostorima jer na taj način možemo izdati preporuke za njihovu zaštitu,” kaže ko-autor studije Dimitri Drikakis. “Na primjer, možemo projektirati zgrade koje nude veću razinu zaštite.”
Izbjegavajte hodnike i vrata
Kada nuklearna bomba detonira, ona ne stvara samo radijaciju u obliku zasljepljujuće svjetlosti i ogromne vrućine, već i moćne valove koji mogu putovati desecima kilometara.
Upravo su ti valovi potencijalno smrtonosni za one koji se nalaze na sigurnoj udaljenosti od eksplozije.
Tim je simulirao nuklearnu eksploziju atomske bombe težine 750 kilotona. Za usporedbu, bomba koju je SAD bacio na Hirošimu težila je 15 kilotona, a ona bačena na Nagasaki 25 kilotona – u prosjeku su bile oko 37 puta manje od onih u simulaciji.
Bojeva glava ove veličine vjerojatno bi s lica zemlje izbrisala sve u promjeru od četiri kilometra od detonacije, no ljudi izvan tog radijusa mogli bi preživjeti ako se skrivaju na pravim mjestima.
Modelima u simulaciji istraživači su računali kako bi udarni val putovao zgradama – prostorijama, zidovima, kutevima, vratima, hodnicima, prozorima i dovratcima – na udaljenosti od 4 do 50 kilometara od mjesta detonacije.
Otkrili su da bi se uski prolazi unutar zgrada – poput dovrataka ili hodnika – mogli ponašati kao tuneli i tako pojačati jačinu udarnog vala na opasne razine, dovoljne za lomljenje kostiju.
“Najopasnije lokacije koje valja izbjegavati su prozori, hodnici i vrata,” kaže ko-autor studije Ioannis William Kokkinakis.
Najbolja lokacija je dio zgrade najudaljeniji od mjesta detonacije, u prostoriji bez prozora. Ipak, “čak i u prostorijama koje su bliže detonaciji, možete biti sigurni od snažnih udarnih valova ako se nalazite u kutevima zida okrenutog prema mjestu detonacije,” izjavio je Kokkinakis.
Vrijedi napomenuti i da je sama struktura zgrade vrlo važna. Ne možete se, na primjer, sakriti u drvenoj kolibi.
“Ako ste preblizu mjestu detonacije, ne može se učiniti mnogo, no na dovoljnim udaljenostima određenu zaštitu pruža struktura zgrade – naročito zgrade izgrađene od čvrstih materijala poput kamena ili betona”, kaže Kathryin Higley, profesorica radijacijske biologije na sveučilištu u Oregonu. Ona nije sudjelovala u izradi studije.
Nesigurna budućnost
Istraživači kažu da su simulirali eksploziju bombe teške 750 kilotona zbog ruskog Sarmata, bombe koju je Kremlj testirao prošlog travnja.
Ruska invazija na Ukrajinu uzrokovala je strahove da bi se svijet mogao približavati nuklearnom ratu, a jedna od glavnih motivacija za studiju bio je “porast retorike o upotrebi nuklearnog oružja,” rekao je Drikakis.
“Nuklearni rat ozbiljan je problem, mogao bi dovesti do ogromnog uništenja. Desetljećima je međunarodna zajednica vjerovala da do toga neće doći. Ipak, retorika diljem svijeta se promijenila,” dodao je.
Autori studije vjeruju da bi njihova otkrića mogla pomoći stručnjacima za sigurnost pri osmišljavanju boljih strategija za smanjenje štete od atomskih eksplozija i curenja radijacije. Nadaju se da će rezultati također pomoći u budućoj izgradnji zgrada koje su otporne na nuklearne udare.
“Ovoj studiji u široj slici želimo dodatno shvatiti kako se najbolje zaštititi u scenariju nuklearne detonacije,” rekla je Higley.
Ovdje se ne razmišlja o posljedicama takve detonacije i apokalipse koja će uslijediti. Trebat će potpuno nove studije da shvatimo kako preživjeti nešto takvo, prenosi N1.
Liječnici upozoravaju na neobičan simptom koji može biti znak moždanog udara
