Prijedlogom novog zakona o obnovi potresom pogođenih područja reorganizira se institucionalni okvir procesa obnove koji bi radi ubrzanja trebao cijeli biti pod Ministarstvom prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine. Osim centralizacije, kazao je Milan Crnogorac iz Centra za potresno inženjerstvo u HTV-ovoj emisiji “Otvoreno”, potrebno je uspostaviti i dobar sustav upravljanja i formirati dobre timove. Stjepan Lakušić, bivši dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu napominje da je u procesu obnove bitno imati kontrolu trošenja novca i ulaganja.
Nacrt prijedloga zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske županije, Zagrebačke županije, Sisačko-moslavačke županije i Karlovačke županije u javnoj raspravi bio je do 1. veljače.
Kada se govori o obnovi misli se često na obnovu obiteljskih kuća i višestambenih zgrada, kazao je sisačko-moslavački župan Ivan Celjak (HDZ) i dodao da je to jedan od najvažnijih segmenata. No tu su i objekti javne namjene i u okviru toga obnovljeno je 50-ak objekata, a otvoreno je oko 40 gradilišta. Kaže da taj segment obnove ide dobrom dinamikom. Nada se da će se novi zakon o obnovi izglasati u petak te da će on ubrzati sve procese u vezi s obnovom.
– Primarni cilj je povratak mojih sugrađana u njihove domove što prije, kazao je Celjak.
Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar (SDP) smatra da je do pojednostavljenja procesa u vezi s obnovom nakon potresa moglo doći i ranije.
– I premijer Andrej Plenković izjavio je da je obnova nestvarno spora, a sada prilikom predstavljanja novog zakona, u obrazloženju koje je došlo iz nadležnog ministarstva, rečeno je da je obnova neefikasna, spora i troma. Osobno pozdravljam što se išlo na novi zakon, a ne na izmjene i dopune staroga. Moglo se naravno i prije reagirati. Kada su bile izmjene prvoga zakona, neki prijedlozi koji sada dolaze na dnevni red, predlagao je SDP, a to je centralizaciji sustava, kazao je Kolar.
Istaknuo je da se vidjelo da se bez samoobnove neće moći ubrzati obnova. Navodi da država nema tih kapaciteta, iako se, kaže, u posljednjih 4-5 mjeseci vidi stanoviti napredak.
– Isto tako, predlagano je i da se ide u isplatu cijeloga iznosa prije početka radova. To također nije bilo prihvaćeno. Najbitnije od svega je da će 22. ožujka biti tri godine od potresa, a mnogi moji sugrađani dislocirani su iz svojih kuća. Nije počela ni jedna jedina obnova nijedne kuće. Jedan je napredak napravljen, a to je da je srušeno 15-ak kuća, dodao je.
Stjepan Lakušić, rektor Sveučilišta u Zagrebu i bivši dekan Građevinskog fakulteta u Zagrebu, smatra da je stari zakon puno toga zakomplicirao i usporio provedbu procesa obnove.
Bio je veliki pritisak da se neke stvari moraju ubrzati i promijeniti kako bi realizacija bila što efikasnija, kazao je. Ako je ritam obnove sporiji upitna je mogućnost korištenja sredstava iz Fonda solidarnosti.
Govoreći o samoobnovi rekao je da je u vezi s tim potrebna pozornost. Upitao je tko će, nakon što se dobije novac, raspisati natječaj za projektanta, a tko za nadzor i na koji način će se to provesti.
Milan Crnogorac iz Centra za potresno inženjerstvo smatra da je bitna centralizacija u vezi s procesom obnove.
– Za očekivati je da će objedinjavanje na razini ministarstva moći donijeti rezultate, ali uz uvjet da se uspostavi dobar sustav upravljanja i da se formiraju dobri timovi. Ako to bude funkcioniralo, onda se mogu polučiti dobri rezultati, dodao je.
Spomenuo je da je do sada bilo nekoliko megaprojekata – ratna obnova, energetska obnova, obnova fasada u užim gradskim jezgrama, legalizacija bespravno izgrađenih kuća i obnova Gunje.
Smatra da se iz tih projekata trebalo koristiti i s negativnim i pozitivnim dosadašnjim iskustvima. Govoreći o ratnoj obnovi kazao je da se u prve tri godine obnovilo 10.000 kuća.
– Taj model ratne obnove bio je autokratski, jer su to bile izvanredne okolnosti, ratne. U ratu su se donijele uredbe, pa su odmah 1996. godine donijeli zakon o obnovi. Brzo su se donosile odluke i to se pokazalo efikasnim. To je politika proglasila autokratskim upravljanjem megaprojektima i državom. Demokracija je skup sport. Sada idemo demokratskim putem i ide nam sporo. Jasno je da oni koji provode ovu demokraciju mogu to činiti bolje i uspješnije. Ali je činjenica da nam ovo ide sporo. Nadam se da će ovaj projekt sada ići znatno brže, ali je šteta što nismo koristili od svih ovih projekata pozitivna i negativna iskustva, istaknuo je Crnogorac.
Celjak je naglasio da je veliki broj sugrađana u njegovoj županiji zainteresiran za samoobnovu. Kolar pak smatra da će jedan dio ljudi krenuti u samoobnovu iz očaja.
– Ne žele više čekati i nemaju više povjerenja u nadležno ministarstvo. S druge strane, potrebno je i određeno znanje za sklopiti jednu takvu vrstu postupka, a osim odlične inicijative ima mnogo nepoznanica kako će to biti definirano. Ovo je dobar mamac – unaprijed ćemo vam uplatiti novac da krenete u tu priču, međutim ima tu još mnogo nepoznanica. Teško možete ljudima nešto ponuditi kada ne znate kompletnu priču. Kada se nakon donošenja zakona, to sve definira dodatno pravilnikom, vjerujem da će onda sigurno jedan dio ljudi krenuti u samoobnovu, rekao je Kolar. Regionalna samouprava će im, kaže, biti tu kao dodatna stručna pomoć.
Lakušić: Bitno je imati kontrolu trošenja novca i ulaganja
Lakušić je nastojao objasniti kako postoji mogućnost da i po novom zakonu nešto pođe krivo u vezi s obnovom.
– Ako netko od građana dobije 100.000 eura da bi izgradio zamjensku kuću, jer ima na to pravo – kako će on to kvalitetno uložiti u svoju nekretninu? Netko mu mora pomoći da raspiše natječaj za projektanta, jer on sigurno ne poznaje proceduru, kazao je Lakušić i dodao kako je potreban i natječaj za nadzor i natječaj za izvođača.
Smatra da ljudima u procesu obnove treba pomoći i vjeruje da će na terenu biti timovi koji će to činiti. Bitno je, naglašava, imati kontrolu trošenja novca i ulaganja. Spomenuo je da se još uvijek ne govori o obnovi gospodarskih objekata u ruralnim naseljima.
Crnogorac smatra da će oko financiranja biti vrlo zahtjevno kontrolirati proces samoobnove. Lakušić podupire ideju da se radi na bazi svih građevina koje se obnavljaju.
– Tako će svaki projekt biti u sustavu, svaki izvještaj nadzora će također biti u sustavu, a i situacija koju šalje izvođač. Tako će se znati pravila igre i sve u kojoj mjeri se što realizira, dodao je.
Hoće li biti dovoljno izvođača radova?
Kolar napominje da je upitan kapacitet građevinskog sektora koji u kratkom vremenu treba napraviti ogroman iskorak u obnovi zgrada i kuća.
– Može nam se dogoditi da i ljudi koji će htjeti ući u samoobnovu, neće moći naći izvođača radova, dodao je.
Celjak je kazao da nema za sada problema s javljanjem građevinskih tvrtki na natječaje. No smatra da treba voditi računa o tome i proširiti obuhvat mogućih prijavitelja na javne natječaje kako bi se mogle javiti i tvrtke izvan Republike Hrvatske.
Crnogorac i Lakušić o faksimilskoj obnovi
Samoobnovu nije lako organizacijski postaviti, tvrdi Crnogorac. Trebalo je, kaže, iskoristiti interes privatnog kapitala, a država bi financirala onoliko koliko može. U gradovima zagovara faksimilsku obnovu kako bi se sačuvala ulična pročelja, a unutrašnjost kuća trebalo bi srušiti. Tako bi država manje platila, a svi bi dobili kvalitetnije objekte, dodao je.
– Obnovljeni objekti u osnovnoj strukturi kakvoj su sada, stari preko 100 godina, nikada ne mogu imati kvalitetu faksimilski izvedene obnove građevine, koja ima u cjelini sve novo, rekao je Crnogorac.
Lakušić je u vezi s faksimilskom obnovom rekao da bi to mogli i zaboraviti jer je gotovo većina projekata javnih objekta završena. S konzervatorima je sve već izdogovarano i teško bi bilo vraćati se, dodaje.
Kolar je problematizirao pitanje cijena za obavljanje posla. Nakon raspisivanja natječaja cijene znaju biti i do 60, 80, pa i 100 posto veće s obzirom na to da ima više posla nego što se objektivno može obaviti. Poručuje da bi trebalo povući granicu iznad koje se neće smjeti ići jer se inače, kako kaže, otvara prostor sive zone koju se ne bi smjelo dozvoliti.
Revitalizacija Sisačko-moslavačke županije
Celjak je istaknuo da se u Sisačko-moslavačkoj županiji istodobno pristupilo i obnovi i revitalizaciji. Kao jedan od važnijih projekata revitalizacije naveo je dovršetak autoceste do Siska, što se očekuje sredinom iduće godine. Dodao je da je pokrenuto oko 200 projekata revitalizacije u području obrazovanja, znanosti, zdravstva i socijalne skrbi, a osigurani su i beskamatni krediti za mikro, male i srednje poduzetnike.
Što se tiče gospodarske aktivnosti tvrdi da je 2021. godina u županiji bila najbolja dosad. Poručio je da je Sisačko-moslavačka županija perspektivna te vjeruje da će mladi ondje ostajati, zapošljavati se i dobro živjeti, piše vijesti.hrt.hr